PANDEMIJA koronavirusa i restriktivne epidemiološke mjere proteklih mjeseci ozbiljno smanjuju razinu tjelesne aktivnosti ljudi u Hrvatskoj i diljem svijeta. Dok nas smanjeno kretanje s jedne strane štiti od zaraze virusom s druge strane ozbiljno ugrožava metaboličko zdravlje svih nas. Rezultati su to novog istraživanja skupine autora s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Marjete Mišigoj-Duraković koji ukazuju na zabrinjavajuće velik pad razine tjelesne aktivnosti 20-godišnjaka u Zagrebu nakon restriktivnih mjera uvedenih u ožujku i travnju 2020. godine.

Studija objavljena u etabliranom znanstvenom časopisu Sustainability nastavak je četverogodišnjeg longitudinalnog istraživanja Hrvatske studije tjelesne aktivnosti u adolescenciji (CRO-PALS), financiranog od Hrvatske zaklade za znanost. Rezultati su pokazali kako su sudionici CRO-PALS studije, bez obzira na spol, zaposlenost ili prijašnju uključenost u organizirani sport, 30 dana nakon uvođenja restrikcija kretanja i drugih mjera u prosjeku smanjili razinu tjelesne aktivnosti za više od sat vremena dnevno. S druge strane, intrigira podatak da, dok su inače aktivni ispitanici u razdoblju restrikcija znatno smanjili razinu svoje tjelesne aktivnosti, prethodno neaktivne osobe istovremeno su uspjele povećati količinu tjelesne aktivnosti. Mogući uzroci leže u manjoj dostupnosti opreme i prostora za vježbanje kod aktivnih ispitanika, te više slobodnog vremena kojeg neaktivne osobe u ovakvim uvjetima mogu iskoristiti za promjenu navika.

"Želio bih naglasiti dvojake implikacije ovog istraživanja. S jedne strane, jasno da je nužno učiniti sve kako bi se omogućili što bolji uvjeti za održavanje redovitih navika tjelesne aktivnosti i spriječio pridruženi pad tjelesnog fitnesa, povećanje tjelesne težine te pogoršanje metaboličkog zdravlja. S druge strane, promjene radne i životne dinamike u trenutnim okolnostima očito su sjajna prilika da pomognemo najugroženijem dijelu populacije. U tom smislu, potrebno je angažirati sve dionike iz javne i privatne sfere da potaknemo neaktivne osobe da se započnu baviti tjelesnom aktivnošću i podupremo ih u svim fazama promjene ponašanja", istaknuo je Josip Karuc, vodeći autor ovog istraživanja i mladi istraživač u Laboratoriju za mjerenje i praćenje tjelesne aktivnosti zagrebačkog Kineziološkog fakulteta.

Tjelesna aktivnost jedan je od glavnih čimbenika za normalan rast i razvoj svakog čovjeka te pridonosi održavanju zdravlja tijekom života. Nastavno na loše pokazatelje istraživanja nužno je promicanje zdravog, aktivnog životnog stila i stvaranje boljih uvjeta za redovitu tjelesnu aktivnost u trenutnoj epidemiološkoj situaciji te donijeti kvalitetne mjere koje će mlade svakodnevno poticati i motivirati da odaberu tjelesnu aktivnost umjesto ekrana i donesu pravilnu odluku za svoje zdravlje i budućnost.