Daleke 1789. Krsto Mazarović balonom je uzletio s tornjeva zagrebačke prvostolnice i prvi put u Hrvatskoj izmjerio tlak zraka, dok je 17. veljače 1853. Danijel pl. Stanisavljević započeo prva meteorološka mjerenja.

U sjećanje na te datume, te za obilježavanje 100 godina zagrebačke Zvjezdarnice i 50 godina planinske postaje Zavižan, Hrvatke pošte izdale se dvije marke pod nazivom ´Pogled u nebo´ autora Krešimira Grancarića.

Nakon što je Mazarović, uzletjevši balonom, prvi put izmjerio tlak zraka u Zagrebu, povremena mjerenja temperature zraka objavljivale su novine Agramer politische Zeitung, opisujući tako i vrlo oštru zimu 1829./30. Već 1841. i 1842. povremeno su objavljivane vrijednosti temperature, tlaka, vjetra i vodostaja Save te podatci o atmosferskim pojavama.

Na zahtjev Danijela pl. Stanisavljevića, financijskog savjetnika, da i u Zagrebu počne sustavno meteorološko mjerenje, 1853. bečka Akademija znanosti poslala je meteorološke instrumente.

Osnovana je postaja koja je nazvana ´Meteorologički observatorium družtva gospodarskog za Hervatsku i Slavoniju´, a bila je postavljena u Opatičkoj 18 u zgradi Narodnog doma.

Prve podatke o temperaturi i tlaku zraka, te padanju snijega i ´germljavini gromovitoj´ objavile su Gospodarske novine 18. veljače 1853.

Antun Otokar Zeithammer i dr. Ivan Kiseljak provodili su motrenja od 1856. do 1860. u Klasičnoj gimnaziji na Katarinskom trgu, a ljeti 1858. motrio je, kao student, i hrvatski književnik August Šenoa. Meteorološka se motrenja sele na Grič 1. prosinca 1861., gdje su i danas.

Nakon 2. svjetskog rata osnivaju se Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (1946.), Državni hidrometeorološki zavod (1947.) i Seizmološka služba (1985.).

Iako je meteorologija mlada znanost, a školovanih hrvatskih meteorologa ima samo stotinjak, popularna je i priznata znanost u javnosti jer prožima sve grane ljudske djelatnosti.

Zvjezdarnica na zagrebačkom Gornjem gradu utemeljena je na poticaj Hrvatskog prirodoslovnog društva, a Gradsko poglavarstvo dalo joj je prostorije u Popovu tornju, postavilo astronomske kupole i teleskop. Zvjezdarnica je svečano otvorena 5. prosinca 1903., a njezin prvi upravitelj bio je poznati popularizator prirodnih znanosti i tehnike Oton Kučera.

Međunarodnom ugledu prve gradske zvjezdarnice u ovom dijelu Europe pridonio je hajdelberški astronom August Kopff. On je u čast otvaranja zvjezdarnice 1906. otkriveni planetoid nazvao ´Croatia´.

Zvjezdarnica je danas prisutna u svim značajnijim projektima i programima astronomske edukacije, a znanstveni rad na području fizike Sunca provodi se u suradnji s Opservatorijem Hvar.

U povodu tih obljetnica u ponedjeljak će u Muzeju grada Zagreba biti otvorena izložba koja će trajati do 3. travnja.

Izložbu organiziraju Hrvatsko meteorološko društvo, Zvjezdarnica Zagreb i Klub sabirača maraka ´August Šenoa´.