BARŠUNASTOM revolucijom prije trideset godina mirnim je načinom svrgnut komunistički režim u Čehoslovačkoj i otvoren put demokratskim i ekonomskim reformama u državi koja je bila jedan od satelita tadašnjeg Sovjetskog Saveza.

Slijed događaja: 

Palice i oklopna vozila 

Čehoslovačka policija 17. studenoga 1989. brutalno je rastjerala studentsku povorku u Pragu koju je organizirala komunistička mladež obilježavajući 50. godišnjicu studentskih demonstracija protiv nacističke okupacije zemlje. 

Interventna policija zaustavila je povorku nekoliko stotina metara od Vaclavskih namesti, trga koji je privremeno bio proglašen zabranjenom zonom za studente. Oko 1600 policajaca palicama je i uz potporu oklopnih vozila napalo gotovo 10.000 okupljenih osoba. Ozlijeđeno je gotovo 600 mladih ljudi.

Oslobođeni politički zatvorenici 

Studenti i sudionici prosvjeda iz cijele zemlje za sutradan su najavili štrajk, a čelnici oporbe predvođeni disidentom, dramaturgom Vaclavom Havelom, osnovali su u Pragu Građanski forum, prvu oporbenu stranku u zemlji.

U slovačkom dijelu države oporba je utemeljila Društvo protiv nasilja (VPN), a čelnik te organizacije Peter Zajac sastao se s Havelom u Pragu 21. studenoga što je bilo prvo okupljanje dviju oporbenih stranaka čehoslovačke federacije. 

Iz zatvora je oslobođena prva skupina političkih zatvorenika, a Građanski forum počinje pregovarati s Komunističkom partijom. Konsenzus nikako da se postigne i stotine tisuća ljudi nastavljaju održavati skupove diljem Čehoslovačke.

Dubček i Havel

Opći dvosatni štrajk 27. studenoga omogućio je izlazak iz pat pozicije i komunisti su idući dan predali vlast. 

Nova vlada sastavljena je 10. prosinca. Komunisti su u njoj bili manjina. 

Prva sjednica preoblikovanog čehoslovačkog parlamenta u kojem su mjesta pojedinih komunista zauzeli novi zastupnici održana je koncem godine. Predsjednik novog parlamenta postaje Aleksander Dubček, komunistički vođa Praškog proljeća koje su 1968. ugušili tenkovi Varšavskog pakta. 

Sutradan Vaclav Havel postaje predsjednik Čehoslovačke. 

Val novih revolucija

Baršunasta revolucija u Čehoslovačkoj jedna je u nizu mekih revolucija u bivšim satelitima Sovjetskog Saveza koji odbacuju komunizam i preuzimaju demokratski model, dijelom zahvaljujući politici perestrojke (reforme) koju je pokrenuo posljednji sovjetski vođa Mihail Gorbačov, a dijelom pod pritiskom Sjedinjenih Država. 

Poljska je otvorila put demokraciji slobodnim izborima u lipnju 1989., a u srpnju to je učinila i Mađarska. Varšavski pakt se urušio.  

Slijedila je Istočna Njemačka, potaknuta valom skupova i egzodusom istočnih Nijemaca koji su napuštali svoju komunističku domovinu preko Mađarske i veleposlanstva Zapadne Njemačke u Čehoslovačkoj.

Berlinski zid pao je 9. studenoga. 

Komunistički režim u Bugarskoj počeo se urušavati nakon skupa koji je bio brutalno ugušen 26. listopada. 

Demokratska revolucija u Rumunjskoj nije bila tako blaga i poprimila je nasilne razmjere s više od 1100 ubijenih u pobuni koja je završila uhićenjem diktatora Nicolaea Ceausescua u prosincu 1989. nakon čega je po kratkom postupku osuđen i strijeljan. 

Prijateljski razvod

Čehoslovačka je u međuvremenu počela opsežne političke, društvene i gospodarske reforme, što je uključilo i kuponsku privatizaciju zahvaljujući kojoj su svi građani gotovo besplatno dobili bonove za stjecanje dionica javnih poduzeća. 

Neslaganja između dviju vodećih stranaka u Čehoslovačkoj potaknula su političare da počnu razgovarati o razdruživanju, što se naposljetku dogodilo i 1. siječnja 1993. stvorene su republike Češka i Slovačka.

Češka postaje 1999. godine članica NATO-a, a 2004. Europske unije. Slovačka je pristupila i NATO-u i Europskoj uniji 2004.

I nakon tri desetljeća komunizam progoni Čehe i Slovake

Tri desetljeća nakon masovnih prosvjeda koji su ih oslobodili komunizma, Česi i Slovaci ponovno izlaze na ulice ogorčeni zbog raširene korupcije i političara koji su karijeru počeli graditi u tom vremenu. 

Čehoslovačka je bila članica Varšavskog pakta koji se raspao te godine s padom komunizma u Istočnoj Njemačkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Time je završen i hladni rat.

Međutim, komunisti nikada nisu potpuno nestali iz politike i sada udružuju snage s populistima u pokušaju osvajanja vlasti u zemljama sljednicama Čehoslovačke: Češkoj i Slovačkoj.

"Komunističko nasljeđe i dalje postoji u Slovačkoj i korupcija je veliki problem", kaže Milan Knažko, slovački glumac koju je bio među najpopularnijim vođama Baršunaste revolucije.

"Laži, korupcija, licemjerje, zastrašivanje, zlostavljanje ljudi - to su komunističke metode koje su ovdje uobičajene", kazao je za AFP.

"Još uvijek nismo shvatili i naučili prihvatiti slobodu, red, demokraciju, ljudska prava", rekao je za AFP češki umirovljenik Kamil Miroslav Černy, član oporbene skupine iz 1989. 

Ubojstva, korupcija...

Bivši komunist, populistički češki premijer Andrej Babiš navodi se kao agent u spisima tajne policije iz '80-ih godina, što taj milijarder odlučno opovrgava.

Njegova manjinska koalicijska vlada može preživjeti u parlamentu samo zahvaljujući neformalnoj potpori Komunističke stranke, koja ima 15 od 200 mjesta u donjem domu.

Babiš je također suočen s nizom optužbi za korupciju i sukob interesa koji se odnose na njegov konglomerat tvrtki okupljenih pod matičnim holdingom Agrofert. Među tvrtkama se nalaze i neki od utjecajnih čeških medija. Osnova koncerna vrti se oko poljoprivrede i prehrambene industrije.

Ogromna masa ljudi preplavila je središte Praga u lipnju zahtijevajući Babiševu ostavku zbog tih optužbi. Lokalni mediji su izvijestili da se na prosvjedu, najvećem od Baršunaste revolucije, okupilo oko 250.000 ljudi.

Njegovi organizatori, pokret Milijun trenutaka za demokraciju, planira prosvjed 16. studenoga kako bi obilježili godišnjicu Baršunaste revolucije.

"Dat ćemo ultimatum Andreju Babišu: ili će riješiti svoj sukob interesa... ili će podnijeti ostavku na dužnost premijera", rekao je ovaj tjedan glavni organizator Mikulaš Minar zaprijetivši većim prosvjedima ako Babiš ne odgovori na to.

Vjeruje se da Robert Fico, čelnik slovačke vladajuće stranke Smer-SD - populističkih socijaldemokrata s komunističkim političkim korijenima, vuče konce iz sjene iako nije u vladi.

Bio je prisiljen otići s dužnosti premijera početkom 2018. nakon ubojstva istraživačkog novinara Jana Kuciaka, koji je otkrio veze između nekih dužnosnika u Ficovoj vladi i talijanske mafije.

To je ubojstvo izazvalo najveće prosvjede koje je Slovačka vidjela od Baršunaste revolucije. Samo u Bratislavi okupili su se deseci tisuća ljudi.

Nekoliko drugih dužnosnika bilo je prisiljeno na ostavke nakon što je na svjetlo dana izašla njihova povezanost sa sumnjivim poduzetnikom Marianom Kočnerom, optuženom da je naredio ubojstvo.

Ugrožena demokracija

Komunistička policija brutalno je ugušila mirne studentske prosvjede u središtu Praga 17. studenoga 1989., što je bio okidač za Baršunastu revoluciju.

Slovaci su izašli na ulice dva dana kasnije, a zatim su se deseci tisuća ljudi danima okupljali i u Pragu i u Bratislavi.

Komunisti su se postupno povukli, a disident i pisac Vaclav Havel postao je predsjednikom Čehoslovačke i odveo zemlju na demokratske izbore 1990.

Nakon razlaza 1993. godine, Češka Republika i Slovačka pridružile su se NATO-u i Europskoj uniji, a Bratislava je ušla i u eurozonu 2009.

Pojavili su se novi političari i političke stranke, ali su birači postepeno gubili strpljenje s njima, uglavnom zbog raširene korupcije, i počeli se okretati prema političarima s komunističkim korijenima.

"Tolerancija prema suradnji s bivšim režimom, donedavno neprihvatljiva u visokoj politici, značajno je porasla", tvrdi Tomaš Lebeda, politički analitičar sa sveučilišta Palacky u istočnom češkom gradu Olomoucu.

"Društvo je preležerno i pretolerantno prema entitetima koji bi mogli ugroziti demokratski proces", dodao je.

Snažne osobnosti

Babiš, peti najbogatiji Čeh po Forbesu, umanjivao je važnost navoda o svom mutnom poslovanju i komunističkoj prošlosti kako bi ušao u vladu kao ministar financija 2013. uz obećanje da će povesti borbu protiv korupcije.

Njegov pokret ANO izbio je na drugo mjesto na izborima 2013., a četiri godine poslije pobijedio je.

Otad je na vrhu anketa s 30 posto potpore birača usprkos optužbama za korupciju.

Fico, koji je u slovačkoj politici više od desetljeća, bio je premijer od 2006. do 2010. i od 2012. do 2018.

Zadnje ankete pokazuju da će njegov Smer-SD, koji je i dalje na čelu koalicijske vlade premijera Petera Pellegrinija, pobijediti na općim izborima predviđenima za veljaču.

"Snažne osobnosti su pobjednici, bez obzira na njihovu prošlost", kaže češki politički analitičar Jan Kubaček za AFP.

"Nova (antikomunistička oporbena) lica jednostavno su propala nakon revolucije i ljudi su počeli tražiti alternative", dodao je.