LJUDI s visokim genetskim rizikom za demenciju mogu značajno smanjiti vjerojatnost razvoja tog poremećaja zdravijim načinom života, pokazalo je novo američko istraživanje.

U istraživanju koje je objavljeno u časopisu Neurology Adrienne Tin sa Sveučilišta Johns Hopkins u Marylandu i njezini kolege koristili su podatke od više od 11.000 ljudi u SAD-u prikupljenih između 1987. i 2019.

Ocjene zdravog života

"Izveli smo LS7 ocjene u srednjim godinama (od Life’s Simple 7 - ocjene sedam zdravih navika, op.a.) i generirali ocjene genskog rizika (GRS) koristeći statistike za Alzheimerovu bolest na razini cijelog genoma, koja je korištena za proučavanje genskog rizika od demencije. Pojavnost demencije utvrđena je na temelju kriterija radnih skupina Nacionalnog instituta za starenje – radnih skupina Udruge za Alzheimerovu bolest te Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje", pišu u uvodu autori.

Sudionici istraživanja imali su na početku studije prosječnu dob od 54 godine, a praćeni su u prosjeku 26 godina. Pritom je 8823 sudionika bilo uglavnom europskog podrijetla, a 2738 afričkog.

Znanstvenici su osmislili način bodovanja životnog stila sudionika na temelju sedam zdravstvenih čimbenika: nepušenja, zdrave prehrane, održavanja zdrave težine, tjelesne aktivnosti te redovnog kontroliranja razina šećera u krvi, razina kolesterola i krvnog tlaka. Tim je ove čimbenike kombinirao u jednu ocjenu na skali od 0 do 14, pri čemu je 14 bila ocjena za najzdraviji način života.

Ove čimbenike promiče udruga American Heart Association kao mjere za održavanje dobrog kardiovaskularnog zdravlja, a oni su poznati kao "Life’s Simple 7", što bi se moglo prevesti kao sedam jednostavnih pravila za zdrav život.

Veliko smanjenje rizika

Već su brojna ranija istraživanja pokazala da zdravije navike u bilo kojem od tih sedam područja smanjuju vjerojatnost razvoja demencije.

Međutim, u novom istraživanju znanstvenici su htjeli vidjeti vrijedi li to i za ljude s visokim genskim rizikom za razvoj demencije te u kojoj mjeri.

Tim je na temelju postojećih studija o genskom riziku za demenciju sudionike podijelio u više skupina. Sudionici u skupini s najvećim rizikom imali su 1.5 do 2.7 puta veću vjerojatnost za razvoj bolesti od onih u skupini s najnižim rizikom.

Rezultati su pokazali da se vjerojatnost razvoja demencije kod ljudi europskog podrijetla u skupini s najvećim genskim rizikom smanjila za 8 posto za svaki bod u ocjeni zdravog načina života na ljestvici od 0 do 14.

Slično je zabilježeno i među sudionicima pretežno afričkog podrijetla, no njihov uzorak bio je nešto manji tako da je sigurnost rezultata bila nešto manja.

U proučavanom vremenskom razdoblju 2234 sudionika razvilo je demenciju. "Nije bilo velikih razlika u našim nalazima između afričkog i europskog porijekla", rekla je Tin.

Claudia Cooper s University College London rekla je za New Scientist da su rezultati ove studije vrlo obećavajući.

"Oni pokazuju da, iako nitko od nas ne može sa sigurnošću znati svoj početni rizik za razvoj demencije, svi možemo poduzeti korake da ga smanjimo", istaknula je.

Potrebno je nastaviti istraživanja

Rosa Sancho iz dobrotvorne organizacije Alzheimer’s Research UK kaže da su rezultati dobra vijest, ali napominje da, budući da je ocjena načina života uzeta na početku studije, a ne i kasnije tijekom nje, nije jasno jesu li zdrave navike sudionika trajale do kraja studije.

"U idealnom slučaju, buduće studije trebale bi također uključivati kontinuirano praćenje zdravstvenih navika kod sudionika kako bi se procijenili dugoročni učinci zdravog načina života", rekla je Sancho.

"Ovi nalazi pokazuju da je navedene zdrave navike posebno korisno održavati u ranoj dobi, budući da naša studija otkriva da je viši rezultat Life's Simple 7 u srednjim godinama povezan s manjim rizikom od demencije", pojasnila je dodavši da bi u sljedećem koraku trebalo utvrditi koji društveni čimbenici mogu spriječiti pojedince da svoj životni stil učine zdravijim.