86-GODIŠNJI muškarac uputio je, kako se vjeruje, prvu formalnu ispriku u Francuskoj zbog uloge svoje obitelji u transatlantskom ropstvu te poručio da se nada da će njegov primjer slijediti i drugi, uključujući državu.

Pierre Guillon de Prince, čiji su preci iz Nantesa bili brodovlasnici koji su prevezli oko 4500 porobljenih Afrikanaca i posjedovali plantaže na Karibima, poručio je da se i druge francuske obitelji moraju suočiti sa svojom prošlošću.

Smatra da država mora učiniti više od simboličnih poteza kako bi se suočila s tim nasljeđem, uključujući i pitanje odštete. "S obzirom na porast rasizma u našem društvu, osjetio sam odgovornost da ne dopustim da se ta prošlost izbriše", rekao je 86-godišnjak, dodajući da želi prenijeti obiteljsku povijest svojim unucima.

Ispriku je iznio na okupljanju u Nantesu uoči postavljanja 18-metarske replike brodskog jarbola. Postavljanju replike prisustvovao je i Dieudonné Boutrin, potomak porobljenih ljudi s karipskog otoka Martiniquea. Njih dvojica surađuju u udruzi Coque Nomade-Fraternité, koja se bavi "razbijanjem šutnje" o ropstvu, a istaknuli su da će jarbol služiti kao "svjetionik čovječnosti".

Francuska priznala transatlantsko ropstvo kao zločin protiv čovječnosti

"Mnoge obitelji potomaka trgovaca robljem ne usuđuju se javno govoriti iz straha od otvaranja starih rana i izazivanja ljutnje. Pierreova isprika je hrabar čin", rekao je 61-godišnji Boutrin. 

Od 15. do 19. stoljeća najmanje 12.5 milijuna Afrikanaca oteto je i prisilno prevezeno, uglavnom europskim brodovima. Francuska je, prema procjenama, sudjelovala u trgovini s oko 1.3 milijuna ljudi.

Potez Guillon de Princea dolazi nakon sličnih formalnih isprika nekih obitelji u Velikoj Britaniji i drugdje, koje su uključivale i obveze pomoći u ispravljanju štete nastale djelovanjem njihovih predaka. Francuska je 2001. priznala transatlantsko ropstvo kao zločin protiv čovječnosti, ali, kao i većina europskih zemalja, nikada se formalno nije ispričala za svoju ulogu.

Jačaju pozivi na isplatu odštete

Tijekom svojih mandata predsjednik Emmanuel Macron proširio je pristup arhivima o francuskoj kolonijalnoj prošlosti. Prošle godine najavio je osnivanje komisije koja bi trebala istražiti povijest odnosa Francuske i Haitija, bez spominjanja odštete.

Pozivi na odštetu, od službenih isprika do financijskih kompenzacija, jačaju diljem svijeta, iako kritičari tvrde da države i institucije ne bi trebale odgovarati za povijesne zločine.

Prošlog mjeseca Francuska je bila suzdržana na glasovanju u Ujedinjenim narodima o rezoluciji koju su predložile afričke zemlje, a kojom se ropstvo proglašava "najvećim zločinom protiv čovječnosti" i poziva na odštetu.