Foto: AFP

ARKTIČKI se led topi rekordnom brzinom, a volumen mu je trenutno najmanji u posljednjih 30 godina otkako se uz pomoć satelitskih snimki mjeri njegova količina. Znanstvenici su zabrinuti jer, smatraju, ovakav razvoj događaja vodi prema globalnoj klimatskoj katastrofi. Utjecaj sve bržeg topljenja leda na život na Zemlji vidljiv je kroz sve veća sušna ljetna razdoblja koja se izmjenjuju s olujama razorne snage te sve ekstremnije zimske uvjete.

"Promjena je veća nego što smo prije 20 ili 10 godina mogli i zamisliti. Ovo nas je zateklo pa moramo prilagoditi i naše razumijevanje sustava, i našu znanost, i naš osjećaj za prirodu koja nas okružuje", izjavio je za BBC direktor Norveškog polarnog instituta (NPI) Kim Holmen.

"Ovo je stvarno nevjerojatno i to je golema i dramatična promjena u našem sustavu. Ovo nije kratkoročni fenomen, ovo je postao rastući trend"

Jedan od istraživača spomenutog instituta, dr. Edmond Hansen, smatra kako je ovo čak i najveće otapanje leda u posljednjih 1.500 godina. "Ovo je stvarno nevjerojatno i to je golema i dramatična promjena u našem sustavu. Ovo nije kratkoročni fenomen, ovo je postao rastući trend. Gubi se sve više i više leda i otapanje se ubrzava. Kad pogledate grafove i zapažanja, odmah vam je jasno što se događa", kazao je.

Stručnjaci kažu kako otapanje leda ne teče proporcionalno već se povećava obrnuto proporcionalno količini leda - baš kao što se i kockica leda kad je ubacite u čašu vode prvo topi sporije, a onda sve brže i brže što se njen volumen smanjuje.

Dr. Sebastian Gerland, također jedan od znanstvenika iz NPI, pojasnio je princip ubrzanja topljenja leda: "Bijela površina koja reflektira sunčeve zrake sve je manja, a tamna morska koja ih apsorbira je sve veća. S većom apsorpcijom more postaje sve toplije, što uzrokuje sve brže topljenje leda".

Prema nekim procjenama Arktik bi bez leda mogao ostati do 2080. godine, a znanstvenici strahuju da bi, s obzirom na njegovo sve brže topljenje, taj trenutak mogao stići i puno, puno ranije.