Australija pod pritiskom zbog dogovora SAD-a i Kine, jer se o klimi do sada nije puno govorilo
Foto: Hina
AUSTRALIJA se kao domaćin summita G-20 ovog vikenda u Brisbaneu našla pod pritiskom da, nakon jučerašnjeg iznenadnog dogovora između Kine i SAD o klimi, pojača svoje napore u pogledu borbe protiv globalnog zatopljenja, teme koju nije namjeravala ni spomenuti na summitu.
Američki predsjednik Barack Obama i njegov kineski kolega Xi Jinping, predsjednici dvaju najvećih onečišćivača u svijetu, dogovorili su se u srijedu u Pekingu o novim mjerama za suzbijanje klimatskog zatopljenja i pozvali druge gospodarske sile na "ambiciozniji angažman".
Australski premijer Tony Abott rekao je da je svjestan komentara, ali i ponovio da su prioriteti sastanka na vrhu 20 najrazvijenijih zemalja svijeta gospodarski rast i zapošljavanje.
"Konferencija APEC-a upravo je okončana u Pekingu, a klimatske promjene na njoj jedva da su spomenute... onako, u prolazu", ustvrdio je Abbott pred novinarima.
"Mnogo je drugih prilika za razgovore o klimi", rekao je uzrujani australski premijer, koji sudjeluje na summitu zemalja jugoistočne Azije u Mianmaru.
"Neću se baviti onim što bi se moglo dogoditi za 16 godina (govoreći o 2030., godini koju je Kina istaknula kao ciljnu za smanjenje stakleničkih plinova), usredotočen sam na ono što se može sad napraviti. Treba raditi, a ne pričati", dodao je Abbott, istaknuvši kako emisija štetnih plinova Australije ne iznosi više od 1 posto ukupne količine tih plinova u svijetu.
Australski premijer nazvao Abbottovu politiku "potpuno apsurdnom"
Američko-kineski dogovor jasno pokazuje do koje je mjere "potpuno apsurdna" politika Abbottove vlade, ocijenio je bivši australski premijer, laburist Paul Keating.
"Kad prestanete računati troškove zagađenja i počnete davati novac zagađivačima, to znači da ste na potpuno pogrešnom putu", naglasio je Keating.
Australija među 20 najvećih zagađivača plinom
Australija, drugi najveći izvoznik ugljena na svijetu, među 20 je zemalja na svijetu s najvećom emisijom stakleničkih plinova, a obvezala se da će je do 2020. smanjiti za pet posto u odnosu na 2000.
Dogovor između SAD i Kine, koji je američki predsjednik nazvao "povijesnim", odgovor je na neodgodivu potrebu da se na konferenciji u klimi koja se 2015. održava u Parizu postigne opći konsenzus.
Kina se obvezala da će "oko 2030." zaustaviti rast količine ispuštenih stakleničkih plinova odgovornih za porast temperature, s nakanom da "to ostvari i ranije", izvijestila je u srijedu Bijela kuća. To je prvi put da je Kina postavila rok nakon kojega više neće povećavati svoju emisiju, već će je početi i smanjivati.
Sjedinjene Američke Države su se obvezale da će do 2025. smanjiti svoju emisiju štetnih plinova za 26 ili 28 posto u odnosu na 2005.
SAD i Kina sudjeluju u ukupnoj emisiji ugljikova dioksida na planetu s više od 40 posto.