Screenshot: HRT

U GOSPODARSKOJ emisiji HRT-a 4 Druga strana, u kojoj se, između ostaloga, raspravljalo o investicijskoj kulturi u Hrvatskoj, gostovao je poduzetnik i investitor Nenad Bakić.

Bakić je istaknuo kako se u društvu previše govori o zaradi, a nedovoljno o ulaganju.

"Nema sigurne imovine, gdje je prisutna zarada tu je moguć i gubitak, zato kažem ulaganja, što meni znači racionalnu alokaciju imovine koja može dovesti do zarade. Zapamtimo, imovinu moramo štititi, mi stalno plivamo uz struju, mi moramo veslati, morate ulagati da anulirate gubitke već u startu, da se obranite od inflacije", kazao je Bakić

"U modernome svijetu gubi se razlika između kapitala i rada. Kod nas zbog osiromašenja društva to nije shvaćeno, društvo se podijelilo, više nego na Zapadu, na one koji imaju i nemaju, a oni koji imaju su rentno orijentirati.

Ulaganja dijele neke crte demokratskog modela biranja vlasti, smatra Bakić.

"Imamo vlast koju smo sami izabrali, a opet svi smo nezadovoljni ishodima. Kako je moguće da se nismo primakli zapadu? Pa, u socijalizmu se o ulaganjima nije razmišljalo na racionalan način, a nakon toga smo u Hrvatskoj imali nekoliko spekulativnih valova. Prva fora su bili "lanci sreće", pa špekulacijska ulaganja u dionice u dva navrata, pa u fondove, pa u zlato te smo na kraju prošli i zadnju svetu kravu, nazovi-sigurno ulaganje u nekretnine", kazao je.

Koliku ulogu tu igra mentalitet, jesu li neke nacije odgojene da se radi i štedi?

"To nije genetski. Pogledajmo Sjevernu i Južnu Koreju ili podijeljenu Njemačku. Sjeverna Koreja sprdnja je čitavog svijeta, malo je poznato da je, nakon što se Koreja podijelila, industrija ostala na sjevernoj strani. Sjeverna Koreja tako je krajem 60-ih imala veći BDP, a danas Južna ima per capita 30 puta veći - a to su isti ljudi.

Do mentaliteta je, a to  znači da se može mijenjati, mi smo imali tranzicijsku ekonomiju koja nije stavljala naglasak na razvijanje nekih temeljnih vrijednosti".

Fali nam obrazovanja po tom pitanju. Danci imaju cjeloživotno obrazovanje u kojemu participira preko 30 posto ljudi, nama to fali".

Kakva je kultura investiranja u dionice u Hrvatskoj?

"Hrvati u zadnje vrijeme sve manje ulažu u dionice, konzervativni su u ulaganjima u usporedbi s razvijenim svijetom, koji alocira veći dio imovine u dionice te tako participira u bogatstvu svijeta. Tipični Hrvat smatra kako nekretnina ne propada, ali pazite - u par godina nekretnine su izgubile 40 posto vrijednosti, zar ne?

Moderna teorija portfelja, s druge strane, pokazuje kako radi alokacija imovine kada se u portfelj uključuju različite investicijske klase - tada se rizičnost smanjuje. Mnogi građani završili su, u slučaju sa "švicarcima", u najrizičnijim investicijskim strategijama na svijetu, a mislim da je needuciranost glavni krivac.

Najpoznatiji investicijski fond na svijetu, norveški, koji ulaže u dobrobit budućih generacija težak je 660 milijardi kruna, odnosno 1.000 milijardi dolara. Njihova trenutačna alokacija za buduće generacije izgleda ovako: 60 posto dionice, 30 posto obveznice i 5 posto nekretnine. Potrebna je promjena mentaliteta, dionice nisu bezumna oklada".

Koja ulaganja su danas isplativa?

"Osobno ulažem u hrvatske turističke tvrtke i mislim da su to sigurna ulaganja, imam te dionice".

Danas postoje velike prilike za investiranje, isplati li se ulaganje u švicarcima ili dolarima?

"Prosječni Hrvat i 99.99 posto ostalih nemaju što tražiti u špekulaciji u valutama, a nažalost, mnogo ljudi to pokušava, kao što idu i u kockarnice.

Soroš je najpoznatiji špekulant, a čak i on samo ponekad može dobiti, mi ostali - skoro nikada. Trebamo se držati kune i eura, mali dio za disperziju rizika, a ne za mogućnost zarade".

Oporavak Hrvatske?

"Ray Dalio prije tri godine rekao je da je SAD na pravom putu, jer se događaju: štednja, djelomični oprost dugova i printanje novca. Printanje novca je zapravo poticaj, kad se to događa u uvjetima rasta gospodarstva, ono dovodi do rasta.

U Hrvatskoj ćemo kad-tad ustati, u Europi imamo mjere štednje, djelomično razduživanje, a i ljudima se otpisuju dugovi. Dolazi i monetarni poticaj koji se do sada nije mogao raditi, monetarno olakšanje već je počelo - Draghi je već ubacio 60 milijardi u Europu.

Hrvatska je prošla dno gospodarskog pada i sad očekujemo male stope rasta, ali to ne znači da će Hrvatima uskoro biti bolje.

Hrvatska je jedan od najvećih bolesnika u Europskoj uniji, nama će biti lakše tek za 5 do 6 godina, a ljudi će se osjećati bolje već za godinu ili dvije", zaključuje Bakić.