Foto: Duje Klarić/Cropix

IAKO su jučer na press konferenciji sami ustvrdili kako im je prikupljenih 380 tisuća potpisa dovoljno za referendum, kasnije je inicijativu "U ime obitelji" demantirao predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin (SDP).

Naime, on je ustvrdio kako je, kad su volonteri  inicijative U ime obitelji počeli prikupljati potpise, 12. svibnja, u Registru birača bilo 4.514.984 birača. Prema tome, potrebnih 10 posto za raspisivanje referenduma iznosi više od 450 tisuća.

"Mi govorimo o ukupnom broju birača u Republici Hrvatskoj. Ukupan broj birača uključuje sve hrvatske državljane koji su navršili 18 godina. Popis birača se priprema za svake pojedine izbore kako bi imali evidenciju za, primjerice lokalne izbore, tko ima prebivalište u Puli ili Zagrebu", kaže Grbin.

"Ministarstvo uprave provjerit će potpise i obavijestiti Sabor jesu li prikupljeni", dodao je Grbin u razgovoru za HRT. Objasnio je kako zatim Ustavni sud procjenjuje ustavnost referendumskog pitanja, a Sabor odlučuje o raspisivanju referenduma. Procedura provjere valjanosti najranije će završiti u srpnju. Na referendumu se odlučuje o prijedlogu za promjenu Ustava, ali se Ustav mijenja tek dvotrećinskom saborskom većinom. Udruga je između 12. i 19. svibnja prikupila 380 tisuća potpisa građana te smatraju kako je to sasvim dovoljno za referendum. 

"Ustav je definirao da su birači "hrvatski državljani s navršenih 18 godina". Njih ima nešto više od 4,5 milijuna. U popis birača ne ulaze svi birači - ulaze oni koji imaju prebivalište u RH i važeću osobnu iskaznicu, te oni koji nemaju prebivalište u RH i aktivno se registriraju. Njih je na EU izborima bilo nešto vise od 3,7 milijuna. Ovi preostali birači (750.000) su dakle oni koji imaju prebivalište u RH i nemaju važeću osobnu iskaznicu, te oni koji nemaju prebivalište u RH i nisu se aktivno registrirali. Pravo potpisa inicijative ima dakle 4,5 milijuna ljudi. Ova interpretacija da je potrebno 375.000 značila bi da desnica osporava pravo glasa dijaspore o čemu možemo raspravljati, ali sumnjam da bi to htjeli. Evo pokušao sam najjednostavnije objasniti", objasnio je na Facebooku ministar uprave Arsen Bauk.

I dalje tvrde da imaju dovoljno potpisa

"Ovi podaci su sada dovoljni da znamo da sa nedjeljom imamo mininum koji zakon traži da se 10 posto birača u RH izjasni", rekla je jučer Željka Markić ispred udruge "U ime obitelji" tvrdeći da imaju dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma. "Ako se smatra da za ovaj referendum, zato što se nekome ne sviđa ovo referendumsko pitanje, treba osigurati veći postotak glasova birača, mi ćemo to učiniti", poručuje Markić.

Podsjećamo, udruga "U ime obitelji" traži da se brak u Ustavu RH definira kao zajednica muškarca i žene. Talibanska je to zapravo bitka protiv gay brakova, za koje u Hrvatskoj ionako ne postoji zakonski okvir, niti je istospolnim osobama omogućeno stupanje u bračnu zajednicu. Udruge isto tako smatraju kako njihovo referendumsko pitanje nije protivno Ustavu.  

Iako GONG već godinama upozorava na loš pravni okvir za referendum, u ovom je slučaju stvar jasna, tvrdi Dragan Zelić koji je stao uz bok Grbinu - meritoran je Registar birača, a inicijativi treba 10 posto od ukupnog broja, što je 450 tisuća ljudi, kaže Zelić i objašnjava.

"Na državnom referendumu imaju svi biračko pravo. Ako nemate prebivalište u RH, a hrvatski ste državljanin, a živite, primjerice, u Njemačkoj - vi imate pravo glasati na referendumu. Isto tako, ako imate pravo glasati imate pravo i potpisati za referendum. Onda se traži i vaš potpis i vaš potpis ulazi u tih 450 tisuća ljudi", pojašnjava Zelić.

Smerdel: Što se događa s biračima?

Ponovno je tako pokrenuta rasprava koliko nas zapravo ima na popisu birača te manipulira li popisom svaka vlast kako joj odgovara. Brine to i profesora Ustavnog prava Branka Smerdela koji se pita: gdje su nestali birači?

"Za vrijeme izbora i još za vrijeme izbora članova u EU parlament baratalo se s brojkom reduciranog popisa birača od 370.000, sad je opet spomenuto da registar u tom smislu nije ispravljen", kaže Smerdel.

Na manipulaciju popisom birača upozoravali su i laburisti, kaže Dragutin Lesar.

"To je loša praksa i loše zakonodavno rješenje, zbog čega smo i predlagali fiksnu brojku", kaže Lesar.

"Predlagali smo fiksnu brojku od 200 tisuća, a jedan od argumenata bio je da se izbjegne mogućnost različitog tumačenja broja iz registra i popisa birača i predosjećali smo mogućnost manevra u utvrđivanju različite brojke, kada i kako vlasti paše", istaknuo je Lesar.

Ministarstvo uprave - razlika između registra birača i popisa birača
 
"Popis birača prema Zakonu je dio registra birača koji se sastavlja nakon zatvaranja registra, a sastoji se od podataka iz evidencije hrvatskih državljana s prebivalištem u RH koji imaju važeće osobne iskaznice, evidencije privremeno upisanih birača, birača kojima je izdana potvrda za glasovanje izvan mjesta prebivališta, evidencije prethodno registriranih birača, popisa aktivno registriranih hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u RH i evidencije državljana država članica EU-a koji ostvaruju biračko pravo u RH te služi kao temelj za glasovanje na dan izbora odnosno referenduma", priopćeno je iz Ministarstva uprave.

U prioćenju se dodaje kako je "u zaključenom popisu birača za lokalne izbore upisano 3.758.638 birača u RH. Zakon o lokalnim izborima propisuje da pravo birati članove predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te birati općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihove zamjenike imaju birači koji imaju prebivalište na području jedinice za čija se tijela izbori provode. Drugim riječima, u zaključeni popis birača izrađen za lokalne izbore nisu upisani hrvatski državljani koji imaju prebivalište izvan RH (dijaspora) i osobe koje nemaju važeću osobnu iskaznicu (što je uvjet za upis u popis prema Zakonu o registru birača)", zaključuje se u priopćenju.