Čudesni oporavak Islanda: Pustili banke da propadnu, a direktorima banaka sudili kao kriminalcima

M.R.

20:15, 10. lipnja 2015.

Čudesni oporavak Islanda: Pustili banke da propadnu, a direktorima banaka sudili kao kriminalcima

Screenshot: YouTube

Tekst se nastavlja ispod oglasa

MINISTAR financija Islanda najavio je uvođenje posebnog poreza od 39 posto kojim će se oporezivati novac koji štediše žele povući iz lokalnih banaka i preseliti u inozemstvo.

Island se na ovakav potez odlučio jer žele spriječiti odljev novca iz svojih banaka, zbog ublažavanja strogih bankovnih pravila uvedenih prije šest godina, piše britanski Independent.

Osim toga, omogućili su da se direktorima banaka sudi kao kriminalcima, za razliku od SAD-a i Europe, gdje su banke dobile novčane kazne zbog nepravilnosti u poslovanju, dok su se njihovi čelnici izvukli nekažnjeno.

Bankari dobili do pet godina zatvora

Na primjer, izvršni direktor, predsjednik, direktor luksemburške podružnice i drugi najveći dioničar islandske Kaupthing banke u veljači ove godine osuđeni su na četiri do pet godina zatvora.

Dok su mnoge Vlade diljem svijeta priskočile u pomoć bankama, i sanirale ih novcem poreznih obveznika, Island se odlučio na drugačiji pristup. Osigurali su samo novac domaćih vlasnika bankovnih računa, te su ograničili isplate.

Iako je, kao i gotovo sve druge zemlje Island pretrpio težak udarac zbog financijske krize, danas je na putu sigurnog oporavka, a kako priznaje i Međunarodni monetarni fond, oporavak je postignut bez ugrožavanja javnog sustava zdravstva i školstva.

Javni dug Islanda (% BDP-a)

Stopa nezaposlenosti pala je na samo četiri posto, čime je Island među najuspješnijim zemljama po tom kriteriju.

Umjesto održavanja umjetne vrijednosti lokalne valute, prihvatili su inflaciju. To je podiglo cijene na domaćem tržištu, ali i pomoglo jačanju izvoza.

Stopa nezaposlenosti (%)

Island je bio prva zemlja u Europi koju je pogodila financijska kriza, ali je isto tako i prva čija ekonomija se vratila na razinu prije krize.

Gospodarski rast je prošle godine usporio, no očekuje se da će ove i sljedeće godine dosegnuti tri posto, zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji i turizmu.

Inflacija je trenutno na 0,8 posto, što je ispod ciljane od 2,5 posto, no ove se godine očekuje realni rast plaća od blizu šest posto.

Javne financije su također u solidnom stanju, te je proračun prvi puta u sedam godina imao suficit, odnosno višak od 1,8 posto BDP-a.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.