Foto: AFP

IRAN je, kao odgovor na sankcije koje na snagu stupaju u srpnju, već ovih dana prestao s isporukom nafte grčkim kompanijama.

Iranski Press TV javlja kako su već obustavljene isporuke Francuskoj i Velikoj Britaniji, Španjolskoj su značajno reducirane, a Teheran razmišlja i o potpunoj zabrani izvoza u Njemačku i Italiju.

Na taj je način Iran praktički preduhitrio zemlje EU-a koje su mu, pod pritiskom SAD-a, nametnule sankcije i doveo ih u nezgodnu situaciju. Plan je bio postupno smanjivati opskrbu do mjeseca srpnja i u tom periodu na tržištu naći supstitut na tržištu, ali je Iran očito brže našao nove kupce nego što su europske zemlje našle nove prodavače.

Američki diktat

Iako na Iran otpada svega pet posto svjetske produkcije nafte, mnoge europske zemlje, posebno Grčka, Italija i Španjolska uvelike ovise baš o njoj.

Šef ruske državne kompanije Transneft, Nikolaj Tokarev, smatra kako ove zemlje neće moći kompenzirati naftu izgubljenu nametanjem sankcija Iranu, javlja RT. "Vrlo je teško nadoknaditi ovolike količine, stoga su nametanjem sankcija Iranu Europljani zapravo napravili harakiri. Njihovi se postupci teško mogu objasniti zdravim razumom. Meni se čini kako su te odluke donesene kako bi se ostalo na tragu jačeg globalnog igrača", kazao je Tokarev, aludirajući na SAD.

Prijetnje im se obile o glavu

Unatoč američkim prijetnjama sankcijama, Kina i Indija nisu prestali niti smanjile kupovinu iranske nafte. Dapače, povećali su je i pritom profitirali. Osnovna ekonomska logika stoga sugerira kako su od sankcija profitirali isključivo oni kojima su bile namijenjene i koji na njih nisu pristali.

S druge strane, oni koji su ih dodjeljivali, SAD, EU i Japan, sad se moraju nositi s činjenicom da cijena goriva rapidno raste, a njihovi neprijatelji i ekonomski rivali uživaju u povećanom opsegu trgovine. Ta im se politika u tolikoj mjeri obila o glavu, da su Sarkozy i Obama već upleteni u pregovore da oslobode dio naftnih rezervi kako bi cijene goriva držali koliko toliko pod kontrolom, barem do izbora.