Foto: borovo.hr

"HRVATSKI proizvođač obuće Borovo nekad je bio druga najveća kompanija u Jugoslaviji. Zapošljavao je 23.000 ljudi, proizvodio 23 milijuna pari obuće, 580.000 automobilskih guma i 12,500 tona gume svake godine, koje je izvozio u sve krajeve svijeta. Smještenu u Vukovaru, preživio je krvavu opsadu 1991. godine, unatoč tome što je pretrpio izravnu štetu od oko 300 milijuna eura. Sad je Borovo opet suočeno s bitkom za vlastitu egzistenciju, ali prijetnja ovog puta dolazi u obliku jeftinog uvoza iz Azije", piše ugledni Financial Times u članku posvećenom problemima i sudbini Borova.

Hrvoje Merki preuzeo je predsjedanje Borovom u ožujku, kompaniju opisuje kao zaštitni znak Vukovara, s više od polovice preostalih 1100 radnika zaposlenih u gradu. Danas je priznaje Merki, ova kompanija samo sjena onoga što je nekad bila, te se fokusira isključivo na cipele i čizme.

U zadnjih nekoliko godina kompanija je dospjela na loš glas zbog nevjerojatne sposobnosti gomilanja gubitaka. Profit je zadnji put ostvaren 2004. godine, a prošle godine je zabilježen gubitak od 21,5 milijuna kuna, što je povećanje od 363 posto u odnosu na 2010. godinu.

Bivši direktor od radnika tražio da mu naprave jahtu

Financial Times navodi kako je bivši direktor Mirko Čavara, koji je Borovo vodio od 2006. do 2012. godine, dospio na loš glas kada je obznanjeno da je kupovao skupocjene limuzine, a radnike Borova naveo da mu izgrade 10-metarsku jahtu. Sve to u vrijeme kada su financije ove tvrtke u državnom vlasništvu potonule debelo u crveno. Čavara se pak branio kako je prikladno da direktor jedne velike državne tvrtke vozi skupocjeni automobil, a jahtu je naručio kao dio eksperimenta u kojem je želio vidjeti može li se Borovo prebaciti i na brodogradnju.

Zbog svega i ne čudi što su mnogi Borovu savjetovali da se udruži s nekad velikim jugoslavenskim poduzećima poput Jugoturbine ili bivše Jugoplastike. Međutim, Merki je odlučan boriti se protiv predviđanja o neizbježnom krahu Borova, a za to je nužno korjenito restrukturiranje kompanije kako bi se ponovno počeo ostvarivati profit i kako bi se osigurala održiva budućnost za preostale radnike.

"Borovo ima kapacitete, znanje i logistiku da bude vodeće ime na hrvatskom tržištu obuće. Samo treba svim tim resursima upravljati efektivno i mudro", kazao je Merki za FT. Svjestan je težine zadatka pred njim. "Bio sam šokiran nerezonskim upravljanjem mojih prethodnika, koje je doveli do situacije u kojoj se Borovo danas nalazi", nastavlja Merki.

"U svojim trgovinama prodajemo proizvode konkurencije"

Kao apsurd ukazuje na situaciju u vlastitima trgovinama koje Borovo ima. "Nije li čudno da u našim trgovinama svega 22 posto obuće otpada na proizvode Borova, dok 64 posto dolazi iz Kine, a 14 posto iz ostalih kompanija u Hrvatskoj, od kojih su većina naši direktni konkurenti", ukazuje Merki. Što je najgore, takva situacije nije nastala zbog nedostatka kvalitetnih proizvoda iz pogona Borova. "Imamo ogromne količine završenih proizvoda koji već godinama, skoro čitavo desetljeće, neprodani leže u skladištu."

Jedan od prvih Merkijevih poteza kada je došao na čelo Borova bio je pokretanje temeljite revizije osam tvrtki koje čine grupu Borovo, kako bi pomogao novom timu da osmisli sveobuhvatni plan oporavka i Borovo vrati na staze profitabilnog poslovanja. Ona ni privatizacija neće biti nemoguća.

Borovo od proizvodne mora postati tržišno orijentirana kompanija

"Cilj je Borovo transformirati iz proizvodne kompanije u tržišno orijentiranu kompaniju, koja će proizvoditi samo ono što tržište traži i istovremeno otvarati nova tržišta i nove tržišne niše", navodi Merki. U skladu s tom strategijom, Borovo se spreman lansirati liniju posebne zaštitne obuće za naftnu i plinsku industriju, koja bi mogla imati dobar prolaz na globalnom tržištu.

Svoj optimizam u vezi budućnosti Borova Merki temelji i na činjenici da kompanija ima konfisciranu imovinu u drugim zemljama bivše Jugoslavije koja vrijedi oko 40 milijuna eura. Borov sad pokušava vratiti tu imovinu u svoj posjed ili osigurati odštete. Uglavnom je riječ o trgovinama, kojih je Borovo na području Jugoslavije imalo oko 600 u najboljim danima. Sporazum još nije postignut, ali hrvatske i srpske vlasti sve su bliže postizanju dogovora o odšteti za konfisciranu imovinu, što bi za Borovo bile sjajne vijesti.