Foto: Wikimedia

POLITIČKA i ekonomska kriza u Europi mogla bi pomoći nekom novom europskom Hitleru da se dokopa vlasti, upozorio je povjesničar Geoffrey Roberts u intervjuu za RT. On smatra kako trenutni uzlet ultranacionalizma u Europi podsjeća na onaj tridesetih godina prošlog stoljeća, a povijest, kako kažu, ima tendenciju da se ponavlja.

RT: Drugi svjetski rat trebao bi biti dobra lekcija za svih nas, ali svejedno vidimo veliko jačanje nacionalističkih desničarskih pokreta u Europi. Koga kriviti za to?

Geoffrey Roberts: Ekstremni ultranacionalistički pokret u Europi nije nov fenomen. Politički utjecaj nacionalizma u zadnje vrijeme jača, a ekstremističke snage rastu u raznim zemljama Europe. Mislim da to najviše ima veze s ekonomskim i političkim problemima s kojima se Europa trenutno susreće, što predstavlja ozbiljnu prijetnju čitavoj budućnosti EU-a.

Kako vrijeme prolazi, a rat postaje sve dalje sjećanje, tako jačaju i mogućnost za ljude koji žele prezentirati izvrnute činjenice o ratu. Jednim dijelom se ovaj razvoj ekstremnog ultranacionalizma može objasniti upravo tom velikom distancom od ratnih tegoba. Ali to nije glavni razlog. Od tog povijesnog aspekta važniji su aktualni politički i ekonomski problemi, ali to ne znači da moramo zanemariti povijest, jer ona nudi mnoge lekcije koje su važne i danas.

RT: Ako se kriza u Europi nastavi, možemo li očekivati dodatno jačanje nacionalističkih osjećaja?

GR: Postoji velika opasnost od toga. Ukoliko se eurozona raspadne, ukoliko pukne EU, najvjerojatniji je scenarij taj da će biti zamijenjeni različitim frontovima nacionalista. Pitanje je kakva će to vrsta nacionalizma biti, kako ekstremna i kako opasna. Ovdje na scenu stupa povijesna lekcija.

Prije Drugog svjetskog rata, posebno tridesetih godina, postojala je kriza slična ovoj kroz koju prolazimo danas. Rezultat je bio uspon ekstremnog nacionalizma te ustoličenje velikog broja autoritarnih i naci-režima u  Europi. Povijesna lekcija je ta da postoji opasnost da se situacija opet razvije tako. Ipak ne mislim da je takav scenarij neizbježan. Danas su demokratska kultura i institucije puno jače nego prije rata. Nisam siguran, ali se barem nadam da europska demokracija može preživjeti ovu krizu.

RT: Mislite li  da se neki političar s antidemokratskim stavovima danas može dokopati vlasti kroz postojeće demokratske institucije?

GR: To je upravo ono što se dogodilo u slučaju Hitlera. On je to učinio. A to se dogodilo u još nizu europskih zemalja prije i poslije rata. To je stvarna mogućnost i izazov s kojim se zapadna demokracija mora suočiti. Ne samo zapadna, već europska i međunarodna demokracija. Može li stvarno preživjeti izazov nacionalizma koji se hrani političkom i ekonomskom krizom?

RT: Može li ujedinjena Europa u kojoj se svi drže zajedno biti magična obrana od uspona nacionalizma?

GR: Ne mislim da je to univerzalni lijek, ali se iskreno nadam da se EU neće raspasti. Unatoč svim svojim problemima i nedostacima, EU je ipak puno bolja od ultranacionalističke alternative. Tko zna što će se dogoditi. Mislim da je moguće da EU preživi i nadam se da hoće. Da sam na mjestu Rusije također bi se molio za opstanak EU-a, jer bi uspon različitih oblika nacionalizma moga predstavljati ozbiljnu prijetnju i za Moskvu.