Screenshot: YouTube

22. SUSRET na vrhu Afričke unije (AU) koji je u četvrtak počeo u Addis Abebi, uglavnom će biti posvećen sukobima u Južnom Sudanu i u Srednjoafričkoj Republici, dvjema zemljama gdje se zločini nastavljaju.

Usprkos primirju potpisanom 23. siječnja, sukobi vladinih snaga predsjednika Salve Kiira i snaga okupljenih oko bivšeg potpredsjednika Rieka Machara nastavljaju se na više područja u Južnom Sudanu. UN-ova lokalna misija izvijestila je u četvrtak da je primila "vjerodostojne informacije o nastavku borba" u Leeru, u Državi ujedinjenja, na sjeveru zemlje.

U šest tjedana poginule su tisuće ljudi, 800.000 je prognano a Plave kacige još štite 79.000 civila u UN-ovim izbjegličkim logorima.

U toj krizi AU je na summitu pozvan da preuzme aktivniju ulogu, budući da je dosad u sukobu posredovala istočnoafrička organizacija IGAD (Međuvladina uprava za razvoj).

Što se tiče Srednjoafričke Republike, gdje su raspoređeni snage AU-a - MISCA - i francuski vojni kontingent, nju je kriza zahvatila u ožujku 2013. kada su pobunjenici, uglavnom muslimani, svrgnuli predsjednika Francoisa Bozizea, što je potaknulo spiralu međuvjerskog nasilja kojega su najveće žrtve civili.

Sukobi ni ondje ne jenjaju. Velika povorka boraca bivše pobunjeničke skupine Seleka u pedesetak vozila preuzela je kontrolu nad gradom Sibutom, 180 km sjeverno od Banguja, odakle su, kao i iz mnogih drugih gradova u zemlji, stanovnici u četvrtak bježali pred terorom.

U tom su sukobu poginule tisuće ljudi a stotine tisuća su raseljene. Nakon ostavke privremenog predsjednika i bivšeg pobunjenika Michela Djotodije, na njegovu je dužnost imenovana Catherine Samba Panza i formirana je nova vlada.

Na početku summita, predsjednica povjerenstva AU-a, izvršnog tijela panafričke organizacije, Nkosazana Dlamini-Zuma, pozvala je prisutne da "zajedno rade na izgradnji trajnog mira".

Susret na vrhu događa se osam mjeseci nakon proslave pedesete obljetnice AU-a koji okuplja 54 afričke zemlje.

Čelnici tih zemalja trebaju se na ovom dvodnevnom summitu baviti i "Agendom 2063.", smjernicama koje u idućih 50 godina trebaju dati snažan podstrek domaćem gospodarstvu.

Tema razgovora će biti i Međunarodni kazneni sud koji je AU lani optužio za pristranost. Organizacija je zatražila da se aktualne predsjednike država poput Kenijca Uhura Kenyatte kojemu se sudi za zločine protiv čovječnosti, ne može sudski goniti.