Foto: Hina

HRVATSKA Vlada poslala je Europskoj komisiji prvi nacrt mjera za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, izjavio je u ponedjeljak u Zagrebu potpredsjednik vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, na marginama završne konferencije projekta "Priprema budućih programskih dokumenata i pripadajuće zalihe projekata".

"Poslali smo prvi draft, radni dokument koji se odnosi baš na reforme u širokom spektru, u svim područjima, koji je u velikoj mjeri nastavak onoga što smo radili u prethodnih godinu dana, ali i s novim mjerama, novim idejama. Ostao je još jedan dio fiskalnih mjera, koje još uvijek pripremamo i to ćemo vjerojatno kroz ovaj tjedan poslati", rekao je Grčić u izjavi za novinare.

Do kraja travnja Vlada mora podastrijeti Europskoj komisiji paket mjera za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, koji će se potom razmatrati u Bruxellesu u svibnju. Komisija je, naime, krajem veljače utvrdila u Hrvatskoj, drugu godinu zaredom, postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, koje zahtijevaju odlučnu političku akciju i specifični monitoring.

Bez rezova plaća, socijalnikh davanja i mirovina

Što se tiče mjera za fiskalnu konsolidaciju, Grčić je rekao da se one izrađuje ovoga tjedna. "Jedan dio mjera je već definiran u okviru proračuna za 2015., a jedan dodatni set mjera razmatramo ovih dana. On svakako ne ide u smjeru rezova u plaćama ili socijalnim davanjima, ne daj Bože mirovinama. Moramo se još strpiti i onda ćemo vidjeti s Europskom komisijom da se nađemo negdje oko toga što je prihvatljivo za obje strane", izjavio je Grčić.

Upitan o ideji o uvođenju varijabilnog dijela plaća u javnoj upravi, Grčić je rekao da je ta ideja aktualna, ali da se radi o procesu i da ne može imati učinke u 2015. godini. "To je nešto što sigurno treba u Hrvatskoj napraviti u javnoj upravi. Dva su nam ključna cilja u ovim reformama: jedna je povećanje učinkovitosti javnog sektora, znači da za isti novac pružamo bolje usluge, a tamo gdje se troškovi prekoračuju da se ostvare i određene uštede", istaknuo je.

Na pitanje o izmjenama platnih razreda, Grčić je rekao da ne bi prejudicirao te da je riječ je o vrlo složenom sustavu, pri čemu se jedan dio sustava nagrađivanja mora pretvoriti u varijabilni dio koji ovisi o rezultatima rada.

Još je prerano govoriti o datumu izbora

Grčić je također rekao da je u ovom trenutku još prerano govoriti o datumu predstojećih parlamentarnih izbora. "Strategija ove Vlade su rezultati, rezultati su tu već u prošloj godini, u ovoj godini praktički svaki dan, svaki tjedan po dvije tri stvari na neki način guramo prema naprijed, dakle projekti su pripremljeni, kreću i to je ono što će Hrvatsku i hrvatsko gospodarstvo dignuti u ovoj i idućim godinama", istaknuo je. "Ova Vlada je napravila ogromnu pripremu i sada zapravo to pretvaramo u djelo, a za konačne rezultate treba vremena. Prema tome, vrijeme radi za nas", ustvrdio je Grčić.

Na pitanje odlazi li ministrica kulture Andrea Zlatar Violić iz Vlade i bi li trebala nakon što je državna revizija utvrdila da je koristila službenu karticu za posudbe novca, kazao je da je to pitanje prije svega za premijera. Međutim, ipak je rekao da "nema prihvatljivih grešaka" u upravljanju javnim novcem. "Svi moramo s javnim novcem gospodariti na način da vodimo računa o svakoj kuni i da svaka kuna ima svoju protutežu u knjigama, papirima, računima, dakle da je to utrošeno na najbolji mogući način".

Sredstva iz europskih fondova

Osvrnuvši se na završnu konferenciju projekta "Priprema budućih programskih dokumenata i pripadajuće zalihe projekata", koji je provodio konzorcij na čelu s Esep Ltd. od veljače 2013. do ožujka 2015., Grčić je rekao da je Vlada otpočetka ima vrlo jasnu strategiju da europski fondovi predstavljaju ogromnu priliku za Hrvatsku i da treba upregnuti sve snage kako bi se iskoristila sredstva iz europskih fondova.

Projekt "Priprema budućih programskih dokumenata i pripadajuće zalihe projekata", čija vrijednost iznosi više od 2,31 milijun eura, financira se sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Opći cilj projekta je pridonijeti jačanju kapaciteta Hrvatske za učinkovito upravljanje i apsorpciju sredstava iz EU fondova.

Na završnoj konferenciji projekta "Priprema budućih programskih dokumenata i pripadajuće zalihe projekata" predstavljeni su njegovi rezultati kao i četiri projekta obuhvaćena programskom komponentom i komponentom zalihe projekata: SEECEL, Muzej za znanost o moru Mali Lošinj, Centar kompetencija za razvoj dijelova za automobilsku industriju i Centar kompetencija Lanac zdrave hrane.