Foto: Davor Pongračić (Cropix)

"NAKON gotovo četiri godine nepovoljnih gospodarskih kretanja, prostor za autonomno djelovanje mjera gospodarske politike u Hrvatskoj bitno je sužen. U otežanim okolnostima, koje će obilježiti 2012. godinu, ključni elementi te politike svode se na međusobno komplementarne ciljeve zadržavanja pristupa inozemnom  financiranju, održavanja stabilnosti tečaja i stvaranja preduvjeta za rast u trenutku kada se vanjski uvjeti poprave", objavila je Hrvatska narodna banka u svojoj publikaciji Financijska stabilnost u kojem se najavljuju teška gospodarska vremena za Hrvatsku. Naime, predviđa se kako bi se recesija u Hrvatskoj mogla znatno produbiti.

"Domaće kreditiranje privatnog sektora znatno se usporilo početkom 2012. godine, što je praćeno inozemnim razduživanjem nefinancijskog sektora gotovo zaustavilo ukupan porast
duga na godišnjoj razini. Nužna fiskalna prilagodba, koja je utemeljena uglavnom na prihodnoj strani proračuna, također u kratkom roku produbljuje kontrakciju gospodarske aktivnosti. Zbog svega navedenog u 2012. godini može se očekivati pad gospodarske aktivnosti od 1,6 posto", smatraju u HNB-u.

Naime, naglašava se kako ispunjavanje fiskalnih ciljeva barem u mjeri definiranoj Zakonom o fiskalnoj odgovornosti još je važnije zbog djelovanja spleta nepovoljnih činitelja koji mogu produbiti recesiju u Hrvatskoj.

"Narušavanje povjerenja tržišnih sudionika u sposobnost postizanja održivih javnih financija mogao bi biti jedan od okidača koji vode u šok-scenarij. Također, fiskalnu bi prilagodbu u većoj mjeri valjalo postići na rashodnoj strani proračuna, i to na stavkama čije smanjenje nosi manje
negativne posljedice za rast", naglašava se u analizi HNB-a.

Ako se proces fiskalne prilagodbe bude odvijao u skladu s planom, strukturne se reforme ubrzaju te se izbjegnu lomovi u inozemnom okružju, ključna će biti uloga banaka pri alokaciji kredita, smatraju u HNB-u.

"Uz potporu monetarne politike kreditiranju, banke bi se, polazeći od činjenice da će problemi brojnih dužnika, posebno onih u sektoru nekretnina, biti trajnije naravi, trebale snažnije usmjeriti na izvozni sektor, koji ima bolju perspektivu za rast", zaključuje se na kraju.