Foto: Hina

HRVATSKA je jedina zemlja u Europskoj uniji koja nema palijativnu skrb uključenu u zdravstveni sustav, upozorilo je u utorak Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora (HLS), koje obilježava 20. obljetnicu rada.

Organiziran oblik zdravstvene zaštite najtežih kroničnih, neizlječivih i umirućih bolesnika sve je potrebniji Hrvatskoj, u kojoj je 20 posto stanovnika starije od 65 godina, upozorava Društvo.

Raste broj malignih bolesnika i osoba s demencijom uz istovremeno sve manji broj članova obitelji koji im mogu pomoći. Takvo stanje zahtijeva novi model zdravstvene zaštite - organiziranu skrb za bolesnika i obitelj, kako bi im se sačuvalo dostojanstvo života do smrti, kaže predsjednica Društva Vesna Vučevac.

Palijativna skrb pomaže neizlječivima i umirućim bolesnicima i njihovim obiteljima. Cilj je umanjiti bol i sve druge teške simptome koji prate bolest, a za to su potrebni posebno obučeni multidisciplinarni timovi koji takvu pomoć mogu pružiti u kući bolesnika ili u stacionarima.

Palijativni bolesnici kod nas su većinom prepušteni obiteljskim liječnicima, a najčešće su patronažne sestre jedine koje se o njima kontinuirano brinu.

"U Hrvatskoj danas mnogi ljudi umiru gladni i žedni, u stravičnim bolovima, sasvim nepotrebno s obzirom na dostupne lijekove", upozorava Vučevac.

Palijativnu skrb uvesti u zakon

Posebno upozorava na porast demencija, zbog čega moramo biti spremni na stotine tisuća bolesnika koji više neće imati mjesta u bolnicama.

U zadnje vrijeme vidljivi su pomaci nakon donošenja Strateškog plana razvoja palijativne skrbi no, ističe Vučevac, zbog iznimno velikih potreba sve to ide još uvijek jako polako.

"Strategija je dobro izrađena, samo treba zaživjeti i ući u sustav zdravstva. Problem treba prelomiti, postići dogovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i palijativnu skrb uvesti u zakon", poručuje Vučevac.

Ministarstvo zdravlja lani je donijelo Strateški plan razvoja palijativne skrbi 2014.-2016. kojim želi osigurati najbolju moguću zdravstvenu skrb oboljelima od neizlječivih bolesti te pomoći njihovim obiteljima.

Prvi i zasad jedini službeni hospicij u Rijeci

Cilj je strateškog plana da palijativna skrb postane dostupna 24 sata svih sedam dana u tjednu, i to jednako u svim dijelovima Hrvatske. Predviđeno je da se do 2016. godine poveća broj palijativnih kreveta u bolnicama i broj bolničkih timova za palijativnu skrb. Planira se edukacija 1500 zdravstvenih djelatnika te povećanje broja volontera.

Otvoren je prvi i zasad jedini službeni hospicij u Rijeci - hospicij "Marija K. Kozulić", a u nekim županijama već postoje mobilni palijativni timovi koji idu u kućne posjete.

No, hospicij je zadnja karika u lancu palijativne skrbi, namijenjen onima za koje se obitelj više ne može brinuti. Trebali bismo im osigurati puno više, ističe Vučevac.

U Hrvatskoj godišnje umre oko 50.000 osoba, a vodeći uzroci smrti su srčane bolesti, tumori i demencije. Na osiguranju primjerene palijativne skrbi za umiruće trebalo bi angažirati od 20.000 do 30.000 ljudi, procjenjuje Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu.