Foto: Hina

HRVATSKA se kroz izdanje obveznica na domaćem tržištu ovoga tjedna zadužila za dodatnih šest milijardi kuna, čime se javni dug približio ukupnom iznosu od 300 milijardi.

Obveznice su izdane uz prinos od 4,69 posto, a većinu su kupili domaći mirovinski fondovi.

Prema posljednjim službenim podacima, javni dug Hrvatske krajem ožujka iznosio je 288,5 milijardi kuna, te će do kraja godine dosegnuti 90 posto BDP-a.

Zbog izostanka uravnotežene fiskalne politike, odnosno veće potrošnje od prihoda, rvatska je od izbijanja krize znatno povećala svoj javni dug.

On je u razdoblju od 2008. do kraja 2014. porastao s 35 posto BDP-a na 85 posto i kao šot vidimo i dalje raste.

Sljedećih 10 godina bit će neizdrživo

Hrvatska nakon 2015. godine ulazi u fazu visokih otplata dijela glavnice i kamata na obveznice, te do 2025. prosječno godišnje dospijeva 18,8 milijardi kuna, a kako navode stručnjaci Instituta za javne financije, tako velike potrebe za novim zaduživanjem radi otplata dospjelih obveza nismo imali sve od stjecanja neovisnosti.

Prema optimističnim prognozama, gospodarski rast trebao bi sljedećih godina iznositi od 1% do 2% BDP-a, dok na kamate trošimo 3,4% BDP-a. Ukratko, ne zarađujemo niti za otplatu kamata.

Osim javnog duga, na rekordnoj razini je i ukupni inozemni dug, koji je prema posljednjim podacima HNB-a dosegnuo 49,34 milijarde eura, odnosno 114,5 posto BDP-a.