Imre Fazekaš: Ježiću sam dao pet milijuna eura i rekao mu da ne smije podmićivati političare
Foto: Damjan Tadić/Cropix
IMRE FAZEKAŠ, naftni menadžer iz Mađarske, dugogodišnji suradnik MOL-a, ali i niza ruskih firmi, danas je na suđenju Ivi Sanaderu demantirao iskaz Roberta Ježića.
> Tijek ročišta
Podsjećamo, Ježić je Sanadera optužio da je s MOL-om dogovorio 10 milijuna eura mita kako bi Mađarima prepustio kontrolu nad Inom. Pet milijuna eura sjelo je na račun Ježićeve švicarske firme Xenoplast, a posao je dogovoren upravo s Fazekašom kao predstavnikom ciparskih tvrtki Hangarn Oil i Ceroma Holding.
"Ježiću smo rekli da novac ne smije koristiti za plaćanje političara"
Tužiteljstvo pokušava dokazati da su Hangarn i Ceroma zapravo MOL-ove tvrtke kćeri preko kojih je Sanaderu uplaćeno mito. No, Fazekaš, koji je generalni direktor obje firme, tvrdi suprotno. Vlasnik dviju ciparskih firmi, prema Fazekašu, je ruski naftni magnat Mihail Gucerijev.
Novac je, tvrdi Fazekaš, na račun Ježićeve tvrtke isplaćen sukladno s dva potpisana ugovora između Xenoplasta i ciparske firme koja je pravni zastupnik Hangarna i Cerome. Ježiću su, tvrdi Fazekaš, plaćali lobističke usluge.
"Ježiću smo jasno dali do znanja da novac koji smo mu isplatili ne smije koristiti za plaćanje političara", tvrdi Fazekaš, te objašnjava kako nije želio da se novac kojeg su isplatili šefu Diokija koristi u protuzakonite svrhe, kao sredstvo podmićivanja. No, na koji je točno način Ježić trebao izlobirati realizaciju projekta Družba Adria, Fazekaš nije objasnio.
Je li moguće da će se ruski oligarh pojaviti na sudu u Zagrebu?
Gucerijev, čije je pojavljivanje na klupi za svjedoke zakazano za sutra, bio je vrlo zainteresiran za realizaciju projekta Družba Adria. U tom mu je pogledu Ježić bio potreban kao lobist, ali i kao vlasnik zemljišta na Omišlju na kojem bi se gradili skladišni kapaciteti za pohranjivanje sirove nafte koja bi se cjevovodima u sklopu projekta Družba Adria dopremala iz Rusije.
Bilo je dogovoreno da Ježić preko svojih političkih veza pokuša izlobirati realizaciju projekta Družba Adria, nakon čega bi Gucerijev, posredstvom Fazekaša, od njega otkupio i zemljište za izgradnju skladišnih kapaciteta.
Ne može bez Hypo banke
Fazekaš je posvjedočio da su ugovori raskinuti nakon što je Ježić završio u pritvoru. Tada mu je, kako kaže, postalo jasno da od posla neće biti ništa. No, krajnje je sumnjivo Fazekaševo priznanje da on Ježića zapravo nikad nije ni upoznao, te da niti za vrijeme trajanja ugovora od njega, kao ni od direktora njegove švicarske firme Stefana Hurlimanna, nije dobivao konkretne izvještaje o obavljenom poslu.
Usprkos tome Fazekaš je pristao u raskid ugovora uvrstiti klauzulu prema kojem nema međusobnih potraživanja između Xenoplasta (koji se kasnije stopio s Diokijem) i Hangarna i Cerome. Fazekaš kaže da je takvu stavku morao uvrstiti u raskid ugovora, jer ga Hurlimann u suprotnom ne bi želio potpisati. Tek naknadno je Fazekaš odlučio zatražiti povrat avansno isplaćenog novca, te tvrdi da je poduzeo odgovarajuće pravne korake u tom smjeru.
"I dalje vjerujem u realizaciju projekta Družba Adria", kazao je Fazekaš, dodavši da se nakon Ježićevog uhićenja obratio Hypo banci. Hypo, naime, drži založno pravo nad Ježićevim zemljištem na Omišlju, za koje su Fazekaš i Gucerijev i dalje zainteresirani. To je zemljište Ježić dao Hypo banci u hipoteku u zamjenu za odobrenje kredita.
Facebook
Google