Je li nas više prevarila Sanaderova jamstvena kartica ili Milanovićev Plan 21?
Ilustracija: Index
PREMIJERI Zoran Milanović i Ivo Sanader gotovo da se i ne razlikuju kada je riječ o prihvaćanju odgovornosti za katastrofalan rad Vlade te kada treba prihvatiti odgovornost za izrečene riječi. Premijer Milanović danas tvrdi kako "nije ništa obećavao", te nam je pojasnio da je Plan 21, koji je krajem 2011. godine predstavljen kao "spasonosni plan za izvlačenje Hrvatske iz krize" zapravo bio samo - figurativan.
Od jamstva do banane
Gotovo isti problem između obećanja i realiziranog imao je i Sanader kada bi ga kritičari podsjetili na tzv. jamstvenu karticu iz 2003. godine. Naime, Sanader je hrvatskim građanima za glas u izbornoj kampanji iz 2003. godine jamčio kako će smanjiti poreze te tako ojačati poduzetništvo, poljoprivredu i domaću proizvodnju.
Jamčio je i gospodarski rast te da će "uvesti red u državne financije" kao i da "Hrvatsku neće odvesti u stečaj".
Jamčio je i pad nezaposlenosti jer se "mlade ljude neće ostaviti bez nade". Tu je i rast standarda koji će Hrvatskoj vratiti dostojanstvo, a na kraju jamstvena kartica sadržavala je obećanje o ulasku Hrvatske u NATO i Europsku uniju.
Sanaderova, a zatim i Vlada Jadranke Kosor ispunili su tek jedno jamstvo i to ulazak u Nato. Sve drugo pokazalo se kao laž koja se najbolje ocrtavala u izjavi Sanadera iz 2008. godine: "U banani smo, visimo o niti!"
Obećavali su solidan rast, a pali smo 11 puta zaredom
Milanović bi danas, baš kao i Sanader jučer svoju karticu, zaboravio vlastite riječi iz kampanje 2011. godine: "Imamo plan!". Tako je Plan 21 predstavljen u kampanji kao ultimativni koji će "visoku nezaposlenost zamijeniti visokim BDP-om". Visoka nezaposlenost postala je još i veća, a visoki BDP zamijenio je visoki pad BDP-a.
S prvim mjesecima Vlade, kada je bilo aktualno pozivanje na Plan 21, obećavao se rast BDP-a od 0,8 posto, no krajem godine već je revidiran na 0 posto. Za 2013. godinu obećali su rast 1,8 posto, za 2014. su očekivali čak 3 posto, a za 2015. rast BDP-a od solidnih 3,5 posto. Što se na kraju dogodilo? Hrvatsko gospodarstvo palo je 11. kvartal zaredom!
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja svijeta u kojima će BDP pasti i u 2014. godini.
Naime, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, od ukupno preko 180 zemalja na njihovoj listi, pad BDP-a očekuje se u Hrvatskoj, Venecueli, Barbadosu, Ekvatorijalnoj Gvineji, Cipru i Libiji!
Alarmantni pad zaposlenosti
Još su dva slogana, odnosno dva dijela Plana 21 kojeg bi voljeli da se ne sjećate - "Plan za novi dan: Naš posao je osigurati vaš posao" i "Plan za novi dan: Izvoziti ideje, a ne pametnu mladost". Naime, trenutni podaci govore o potpunoj katastrofi. Krenuli su od broja nezaposlenih u prosincu 2011. s 315.438 a početak ljeta dočekali su s 304.925 nezaposlenih osoba.
Riječ tek o kozmetičkom podatku s obzirom da se radi prvenstveno o učincima brisanja nezaposlenih iz burzovne evidencije i sezonskog zapošljavanja. Puno je gora slika kada se govori o zaposlenim osobama. Ukupan broj zaposlenih krajem 2011. godine bio je 1,4 milijuna, a danas je na 1,1 milijuna. Ni jedan ministar do sada nije smijenjen zbog katastrofalnih rezultata u gospodarstvu.
Rekordna zaduženost od koje nam se plače
Tu je i dio koji govorio o: "Plan za novi dan: Plivanje u moru, a ne u dugovima", "Plan za novi dan: Dug život, a ne život na dug" i "Plan za novi dan: U plusu tri plaće, a ne u minusu da ti se plače".
Danas je inozemni dug Republike Hrvatske dosegnuo je 46,4 mlrd. eura, odnosno 108,1 posto BDP-a. Zabilježena je pozitivna godišnja stopa rasta (3,3 posto) nakon što je kontinuirano sedamnaest mjeseci, od lipnja 2012. do listopada 2013. bruto inozemni dug bilježio pad vrijednosti na godišnjoj razini.
Isto tako u blokadi se trenutno nalazi više od 318 tisuća građana, dok se njihov dug procjenjuje na oko 28 milijardi kuna. Vlada tek sada priprema zakon o stečaju potrošača ili o osobnom bankrotu. Sudeći prema prijedlogu zakona koji je Ministarstvo pravosuđa prošli mjesec pustilo u javnu raspravu, s namjerom da stupi na snagu s 1. siječnja iduće godine dužni bi mogao sedam godina živjeti s 800 kuna mjesečno, a na kraju bi mogao ostati bez svega.
Državna imovina
"Plan za novi dan: Transparentno upravljanje državnom imovinom" samo su neki od slogana iz čega je vidljivo da je Vlada zapravo radila sasvim suprotno. Ako je nekada i radila.
S tim u skladu je i konkretno obećanje Iz Plana 21 da se neće "prodavati obiteljsko srebro", no od monetizacije do privatizacije preostalih poslova i nekretnina, Milanovićevo obećanje o "čuvanju srebra" čini se kao uvreda.
Isto tako Plan 21 jasno je govorio da će se "kolektivni ugovori poštovati", da bi ih promijenio tvrdeći da ni jedan ugovor nije vječan te da je podložan reviziji. Osim onih Vatikanskih, naravno.
Kukuriku vic iz 2011. godine: Ono što smo obećali to ćemo i ispuniti
"Nismo ništa obećali. Hrvatsko je gospodarstvo bilo napuhano na stanogradnji i osobnoj potrošnji", rekao je prije dva dana Milanović objašnjavajući loše gospodarske rezultate. Naravno to je suprotnosti s programom njegove Vlade koja je obećavala BDP i do pet posto u 2015. godini. Milanović sada tvrdi da obećanja nije ni bilo.
"Ne obećavamo čuda, ali ono što smo obećali to ćemo i ispuniti", stoji u Planu 21 iz 2011. godine. Ali to je bilo tako davno da više nije ni istina. Baš kao i Sanaderova kartica.