Josipović, Čačić i gospodarstvenici dogovorili konkretne poslove u Azerbajdžanu
Foto: Goran Mehkek/Cropix
S PREDSJEDNIKOM Ivom Josipovićem u Azerbajdžanu je i ministar gospodarstva Radimir Čačić te predstavnici hrvatskih tvrtki, koji na tržištu te devetmilijunske države bogate naftom i plinom pokušavaju dogovoriti konkretne poslove.
S milijardu tona naftnih zaliha Azerbajdžan je 19. na svijetu, a pod Kaspijskim jezerom leže i milijarde kubika ukapljenog prirodnog plina, koji bi, plinovodom preko Gruzije do rumunjske luke Constanta, a onda dalje LNG tankerima, Azerbajdžan uskoro trebao početi prodavati Europi. Realizacija projekta AGRI započela je prije dvije godine.
"Mi ćemo se svakako, ako to bude u skladu s onim što je dogovoreno i realizirano, priključiti zato jer je to naš interes da imamo još jedan alternativni pravac", rekao nam je ministar gospodarstva Radimir Čačić i potvrdio da su u Bakuu vođeni i razgovori oko mogućeg povoljnog zajma Azerbajdžana Hrvatskoj. Kredit od 300 milijuna eura s kamatom od četiri posto i počekom od tri godine, kakav je od Azerbajdžana dobila Srbija, dobro bi došao i za nove investicije koje najavljuje potpredsjednik vlade.
"Naravno da je i to bila tema da vezano za njihovu državnoinvesticijskoeksportnu potporu. Doći će ministar gospodarstva Azerbajdžana u posjetu u jednom relativno kratkom roku na cijelom spektru tih projekata i to je isto tako bio dio tog paketa", objasnio je Čačić.
Na Hrvatsko-azerbajdžanski gospodarski forum, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore u Baku su otputovali i predstavnici četrdesetak hrvatskih tvrtki.
"Interes za poslovanje s Hrvatskom možemo reći da je veliki. Neke od tvrtki imaju izgleda da će sklopiti ugovore ili početi pregovarati o budućoj poslovnoj suradnji. Konkretno, hrvatska brodogradnja ima velika šanse", rekla je potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta.
Osim brodogradnje, konkretno Uljanika koji je dogovorio gradnju dva broda i pregovara o još tri, na tržište Azerbajdžana htjele bi ući i naša elektroenergetska, građevinska, farmaceutska i prehrambena industrija, kao i IT sektor. Posljednjih je godina u tu bivšu sovjetsku republiku uloženo na desetke milijardi dolara. Zemlja je širom otvorila vrata stranom kapitalu, a zahvaljujući uglavnom nafti i plinu, azerbajdžansko je gospodarstvo među rijetkima na svijetu koje usprkos globalnoj krizi iz godine u godinu vrtoglavo raste.
Josipović: Za razliku od politike, naša gospodarstva ne surađuju dovoljno
Predsjednik Josipović ondje je najavio jaču suradnju dviju zemalja.
"Odnosi između naših država su odlični. Azerbajdžan je kao i Hrvatska mlada država isto tako izrasla u burnim povijesnim okolnostima. Od 1995. već imamo diplomatske odnose, a cilj ovog posjeta je ne samo unapređenje političkih, već i gospodarskih odnosa. Naime, za razliku od odličnih političkih odnosa, naša gospodarstva ne surađuju dovoljno. Ovdje su se dogodila ili će se dogoditi neke vrlo važne i zanimljive stvari. Kao prvo, potpisana su tri važna međudržavna sporazuma koja bi trebala otvoriti više prostora suradnji, pa i nekim našim poslovnim aranžmanima prvenstveno na polju razminiranja. Otvara se ovdje konzulat s počasnim konzulom, a danas ćemo imati i gospodarski forum. 30-ak hrvatskih tvrtki ovdje nazoči i bit će sasvim sigurno dobrih prilika da se zaključe novi poslovi. Inače, Azerbajdžan koji je i važan investitor želi investirati u Hrvatsku i upravo zato, radi svih tih gospodarstvenih pitanja, je ovdje i prvi potpredsjednik Vlade, gospodin Čačić koji će kada je riječ o gospodarstvu imati važnu riječ."
Na pitanje koliko je Hrvatskoj važno to tržište, Josipović je rekao: "Iznimno je važno. Prvo zato što bi dobri odnosi s Azerbajdžanom mogli doprinijeti našoj boljoj energetskoj poziciji. S druge strane, važno je da malo uravnotežimo bilancu. Naime, budući da mi sad kupujemo energetiku od Azerbajdžana, tu smo u priličnom minusu i ovo je prilika da pokažemo na neki način sve što znamo i umijemo,"