Josipović: Ni jedan ratni zločin ne smije ostati nekažnjen
Foto: Hina
PREDSJEDNIK Republike Ivo Josipović poručio je danas na okruglom stolu, na kojem je predstavljeno Izvješće o praćenju suđenja za ratne zločine u prošloj godini, kako svaki zločin, pa tako i ratni, mora biti kažnjen neovisno o tome tko ga je počinio, jer u suprotnom društvo nema budućnosti.
"Društvo koje dopusti da slučajevi poput ubojstva obitelji Zec ili silovanja žena ostaju nekažnjeni, društvo koje ne tretira svaki zločin na isti način - nema dobru budućnost", rekao je Josipović te zamolio hrvatske suce da učine sve da ni jedan zločin ne ostane nekažnjen, bez obzira tko ga je počinio.
"Molim vas stoga, jer je poruka da zločin ne može i ne smije ostati nekažnjen važna za nas, buduće generacije i naše društvo naredna desetljeća", naglasio je i izrazio uvjerenje da Hrvatska hoće i može to učiniti, bez obzira "na posrtaje i slabosti i politike i prava" koji su u prošlosti činjeni.
Na te su propuste u prošlosti, kao i onome što je danas potrebno učiniti za suočavanje s prošlošću i stvaranje kvalitetnog pravnog okvira za osudu svih ratnih zločina, u svojim izlaganjima upozorili Vesna Teršelič iz Documente, Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava te Mladen Stojanović iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava.
Teršelič drži da i dalje većina vodećih političara ne ulaže dovoljno napora kako bi se stvorio pravni okvir i društveno ozračje za suočavanja s prošlošću "utemeljeno na dosljednoj osudi svih ratnih zločina", upozorivši kako se i danas nastavlja s odavanjem počasti postrojbama čiji su pripadnici činili zločine te okrivljenicima za ratne zločine.
Stojanović i Pusić alarmantnim su ocijenili podatak iz Izvješća da je u 2013. godini, kada je Hrvatska postala punopravna članica EU, u potpunosti zaustavljen proces pomirenja. "Otvoreno iskazivanje netrpeljivosti prema srpskoj manjini duboko je poremetilo međunacionalne odnose", ustvrdio je Pusić. Naglasio je kako je to zabrinjavajuće zbog "naših prethodnih iskustava" u prošlosti kada su najviši državni dužnosnici iskazivali takvu netrpeljivost te, primjerice, izjavljivali da "Hrvati u obrambenom ratu nisu mogli počiniti ratni zločin".
"Ako nekome izgleda da je ovo podsjećanje na stare izjave političara neaktualno i nema dodirnih točaka s današnjom društvenom situacijom može pogledati izjave trojice hrvatskih biskupa od prije desetak dana u kojima veličaju Darija Kordića, pravomoćno osuđenog u Haagu za ubojstva u Ahmićima ili jučerašnju izjavu predstavnika riječke Hvidre, koji traži zabranu premijere kazališne predstave o Aleksandri Zec", rekao je.
Stojanović je naveo kako Izvješće donosi preporuke kojima bi se osiguralo upravo nepristranost pravosuđa, a time i jednakost svih pred sudom. Među njima i preporuku da Vlada donese nacionalnu strategiju za razvoj sustava podrške žrtvama i svjedocima, kao i stavljanje izvan snage Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije.
Josipović drži da je Hrvatska danas učinila vidljiv napredak ponajviše u odnosu općeg javnog mnijenja, a onda i pravosuđa, prema ratnom zločinu.
Iz vremena kad su suđenja za ratni zločin bila obilježena etničkom diskriminacijom i nisu vrijedili isti kriteriji "za ove i one počinitelje", došli smo u situaciju da pravosuđe ima "iste kriterije kad je riječ o kaznenom progonu" te se su kazne koje se dosuđuju slične ili iste, ocijenio je. Dodao je kako ima slučajeva kad postoje razlike u pristupu s obzirom na to je li počinitelj pripadnik hrvatskih vojnih formacija ili protivničke strane, ali da se ipak radi o ekscesima.
Naglasio je i kako su u odnosu na prošlost vidljive promjene u izjavama koje vezano uz sudske procese daju najviši državni dužnosnici, a te izjave, rekao je, ne možemo uspoređivati s izjavama pripadnika udruga ili vjerskih zajednica. Ta poboljšana klima, ustvrdio je predsjednik, dovela je i do suradnje između država i državnih odvjetništava u regiji. No, slaže se da je zapreka boljoj suradnji, posebno sa Srbijom, Zakon o ništetnosti, "slavni zakon" protiv kojega je zatražio ocjenu ustavnosti jer ga drži neustavnim, štetnim i nepravednim.
Osvrnuo se i na djelovanje Haaškog suda, kazavši kako je je dobro da on postoji jer su mnogi u njemu našli pravdu, ali su i, zbog slabosti suda, mnogi ostali bez pravde. "Mnogi zločini neosuđeni su jer smo prihvatili prijeke puteve tužiteljstva kroz uvođenje nekih instituta koji objektivno u pravosuđu ne postoje i naravno, na kraju se pokazalo da žalbeno vijeće suda na to ne pristaje. I rezultat nije dobar za pravdu i nije dobar za osjećaj ovdje u regiji, gdje smo puno očekivali od tog suda i ostaje osjećaj nedovršenosti posla", ocijenio je.
Predsjednik Vrhovnoga suda Branko Hrvatin i zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt naglasili su da je u Hrvatskoj stvoren normativni pravni okvir za ostvarenje pravde u suđenjima za ratne zločine.
Artuković Kunšt izvjestila je da su na sedam županijskih sudova osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima koji su od sredine 2008 do kraja prošle godine pružili podršku za ukupno 2917 svjedoka i žrtava ratnih zločina.