UKRAJINSKI predsjednik Petro Porošenko izjavio je u petak da nema vojnog rješenja krize u Ukrajini i nada se da će se "vrlo krhko" primirje održati što bi mu omogućilo da se usredotoči na obnovu opustošenog gospodarstva.

Porošenko je istaknuo da nove sankcije EU-a protiv Rusije pokazuju solidarnost Zapada s Kijevom i najavio da bi Europski i ukrajinski parlament mogli 16. rujna ratificirati sporazum o bliskijim gospodarskim i političkim odnosima.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji odbacuje optužbe Ukrajine i Zapada da potiče sukob na istoku zemlje najavio je da Moskva razmatra protumjere na sankcije koje smatra pokušajem da se ometu mirovni napori u istočnoj Ukrajini.

"Nema vojnog rješenja krize", rekao je Porošenko europskim i ukrajinskim parlamentarcima i poslovnim ljudima na godišnjoj Europskoj strateškoj konferenciji koja se umjesto na Jalti održava u Kijevu zbog ruskog pripojenja Krima.

"Nadam se da će se vrlo krhki, ali učinkovit mirovni proces koji je počeo prije točno tjedan dana nastaviti radi stabilnog mira i sigurnosti kontinenta", dodao je.

Porošenko je rekao da sporazum o bliskijim odnosima s EU-om, koji bi trebao biti ratificiran idućega tjedna daje okvir za reforme koje će, najavio je, biti prioritet nakon parlamentarnih izbora 26. listopada.

No, istaknuo je da je na prvom mjestu nacionalna sigurnost. "Investitori će doći ako se osjećaju sigurno u ovoj zemlji. To je razlog zbog kojeg reformiramo vrlo neučinkovit sigurnosni sustav i vojsku, naše pravosuđe...Ako ne provedemo te reforme, čak i kada rat završi investitori neće doći", naglasio je.

"Osobno sam se uvjerio u to kako država može štetiti investicijskoj klimi", dodao je Porošenko, milijarder i bivši poslovni čovjek poznat pod nadimkom "Kralj čokolade" jer se obogatio u industriji slatkiša.

Glasnogovornik ukrajinske vojske Andrij Lisenko je, pozivajući se na vladine podatke rekao da je sukob na istoku Ukrajine dosad stajao milijardu dolara.

Drugi vladin dužnosnik iznio je podatak da je zbog rata raseljeno najmanje 270.000 ljudi.

 

EU odgodila stupanje na snagu sporazuma o slobodnoj trgovini s Ukrajinom

Europska unija, Rusija i Ukrajina suglasile su se u petak da odgode primjenu sporazuma o slobodnoj trgovini EU-Ukrajina do kraja 2015., rekao je europski povjerenik za trgovinu Karel De Gucht. "Ukrajina će nastaviti imati privilegiran pristup tržištu EU-a do toga datuma", rekao je.

Rusija je zaprijetila uvesti carinu na uvoz ukrajinske robe ukoliko Kijev nastavi s planiranim trgovinskim sporazumom od 1. studenoga.

Zona slobodne trgovine je glavna gospodarska mjera predviđena sporazumom o pridruživanja između EU i Ukrajine, potpisanim u lipnju. Do sad je Komisija stalno jamčila da će ta zona biti ubrzo osnovana, makar privremeno u očekivanju da ju ratificira Ukrajina i druge članice EU.

"Odgodit ćemo sporazum o slobodnoj trgovini do 31. prosinca sljedeće godine", izjavio je europski povjerenik za trgovinu Karel De Gucht na konferenciji za novinare.

On je tijekom poslijepodneva primio ministra vanjskih poslova Ukrajine Pavla Klimkina i ruskog ministra gospodarstva Alekseja Uljukajeva.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je rekao u Kijevu da će sporazum o pridruživanju stupiti na snagu 1. studenoga nakon što ga simultano u utorak ratificiraju ukrajinski i europski parlament.

Taj sporazum sadržava političko i trgovinsko poglavlje. Izazvao je bijes Moskve koja drži da Ukrajina ne može raspolagati privilegiranim trgovinskim vezama s Rusijom i s EU.

"To nam ostavlja 15 mjeseci razgovora. Dogovorili smo produženje privremenih trgovinskih mjera za isto razdoblje", koje jako smanjuju carinske pristojbe na neke ukrajinske proizvode za europsko tržište, objasnio je De Gucht.

Te privremene mjere odlučene u ožujku nude Ukrajini velika smanjenja carinskih pristojbi na niz proizvoda. Komisija drži da bi tijekom godine Ukrajina tako mogla uštedjeti oko 500 milijuna eura.

 

Barroso: Ukrajini idućeg mjeseca 760 milijuna eura

Europska unija spremna je idućega mjeseca Ukrajini pomoći sa 760 milijuna eura iz paketa izravnih zajmova, ako se ispune određeni uvjeti, rekao je u petak predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u tekstu govora koji će iznijeti na konferenciji u Kijevu.

Ukrajini su na raspolaganju bila dva paketa pomoći EU-a od ukupno 1,6 milijardi eura, izjavio je Barroso.

"600 milijuna eura već je realizirano, a 760 milijuna eura moglo bi biti dostavljeno idućega mjeseca pod uvjetom da se ispune određeni kriteriji, prvenstveno gospodarske reforme i borba protiv korupcije", rekao je on u tekstu govora.

Pomoć je dio paketa najavljenog u ožujku koji bi trebao pomoći oporavku ukrajinskog gospodarstva.

 

 

Kineski predsjednik Xi Jinping ponovno je, u razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pozvao da se ukrajinska kriza riješi političkim putem i dijalogom, izvijestilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova.

 

"Kina se zalaže za rješenje krize u Ukrajini političkim putem i poziva sve strane u ukrajinskom sukobu da što prije započnu sveobuhvatan dijalog", stoji u priopćenju ministarstva.

 

"Strane u sukobu moraju sagledati stvari iz temelja, izdvojiti bitno i riješiti problem", rekao je Xi Putinu tijekom susreta u tadžikistanskome glavnom gradu Dušanbeu na marginama summita Šangajske organizacije za suradnju.

 

U priopćenju stoji i da je Putin izvijestio Xija o ruskome stajalištu u krizi te se dodaje da ruski predsjednik pridaje veliku važnost i cijeni stajalište Kine, kao i njezine sugestije o ovom pitanju te je spreman nastaviti kontakt.

 

Kina je, kao stalna zemlja članica UN-ova Vijeća sigurnosti već nekoliko puta pozvala na političko rješenje ukrajinske krize, no istodobno su kineski političari kazali kako žele nastaviti prijateljsku suradnju s Ukrajinom te da poštuju neovisnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost te zemlje.

 

Leko: Europi je Ukrajina važan i težak problem

Za Europu je problem Ukrajine iznimno važan i težak problem i pokazuje da nisu nestale objektivne opasnosti koje predstavlja kršenje međunarodnog prava, izjavio je u petak predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko po završetku dvodnevne Europske konferencije predsjednika parlamenata Vijeća Europe.

"Međunarodno pravo je proizvod konsenzusa, dogovora, dijaloga među državama. Ako se ne držimo međunarodnog prava, svi dolazimo u probleme, svi smo ugroženi", rekao je Leko.

Osim Ukrajine, o kojoj se dosta govorilo na skupu, Leko je spomenuo i probleme vezane uz Mediteran, sjever Afrike, gdje također treba naći rješenja, a Europa može ponuditi veliko vlastito iskustvo jer je u povijesti prošla ratove i krize. Tu su i problemi zamrznutih sukoba na Cipru, u Pridnjestrovlju, Južnoj Osetiji, Abhaziji, Nagorno-Karabahu.

"Zaključak bi mogao biti da se bez demokratskih odnosa, dijaloga i standarda i demokratskih institucija u europskim zemljama i neće moći na miran način rješavati sukobi i sporovi", kazao je Leko.

Predsjednica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Anne Brasseur u svom je zaključnom govoru rekla da treba težiti tome da se "spriječe ili barem ograniče patnje ljudi prouzročene tim sukobima".

Ona je istaknula da su Europi potrebni snažni parlamenti koji će promovirati zajedničke vrijednosti, a to su demokracija, poštivanje ljudskih prava i vladavina zakona, te da se treba usredotočiti na "ono što nas povezuje, a ne ono što nas dijeli".

Predsjednik norveškog parlamenta, Stortinga, Olemic Thommessen u svom je završnom govoru rekao da on i Brasseur snažno podržavaju inicijativu za uspostavu Europskog dana žrtava zločina iz mržnje.

Također je spomenuo društvene mreže koje su s jedne strane korisne jer omogućuju bolju povezanost parlamentaraca s građanima, ali se istodobno mogu pokazati štetnima jer mogu poslužiti kao platforma za govor mržnje.

Predsjednik Sabora na marginama skupa odvojeno se sastao s potpredsjednikom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Božom Ljubićem i novom predsjednicom narodne skupštine Srbije Majom Gojković.

Leko i Ljubić složili su se da je "važno osigurati europski put za BiH, ali i jednakopravnost i ravnopravnost hrvatskog konstitutivnog naroda s druga dva naroda u BiH. To je neobično važno još i više otkad je Hrvatska u EU", rekao je Leko.

Predsjednik Sabora rekao je kolegici iz Srbije da Hrvatska nudi zemljama u regiji svoja iskustva na putu prema EU jer je "njezin interes da se sve države usmjere k EU i da napreduju u demokratskim standardima".