Kriza pogodila i banke: ZABA i PBZ u prvom kvartalu imale dvoznamenkasti pad dobiti

M.R.

11:36, 06. svibnja 2014.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Foto: scx.hu

DOBIT banaka, u prvom kvartalu ove godine, zabilježila je oštar pad, pokazuju rezultati dviju najvećih banaka koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi.

Zagrebačka banka je u prvom kvartalu smanjila neto iznos kredita komitentima za 1,2% čime sada iznose 80,1 milijardi kuna. Neto dobit bilježi pad od 21,3% na 292 milijuna kuna u odnosu na isti period lani, kao posljedica većeg pada poslovnih prihoda u odnosu na ukupne troškove (-2,3% naspram -2,2%) te za 93,6% povećanih troškova vrijednosnog usklađenja i rezerviranja za gubitke.

Neto prihodi od kamata su porasli za 5,2% na 755 milijuna kuna, a neto prihodi od provizija i naknada za 6,1% na 277 milijuna kuna. Stavka neto dobit od trgovanja i ostali prihodi pritom bilježi pad od 46,7% na 90 milijuna kuna. Smanjenje neto kredita, pogotovo poduzećima, pod utjecajem je niske razine investicijske aktivnosti i dobiti realnog sektora, dok je u dijelu poslovanja sa stanovništvom i dalje prisutna smanjena potražnja za kreditima uslijed rastuće stope nezaposlenosti i smanjenog raspoloživog dohotka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

PBZ grupa je u prvom tromjesečju 2014. ostvarila 31% manju bruto dobit nego u istom periodu lani. Međutim, to je posljedica izvanrednog prihoda od prodaje PBZ Investa, što je u 2013. povećalo dobit za 133,5 milijuna kuna. Izuzevši ovaj prihod, dobit prije oporezivanja u prva tri mjeseca 2014. veća je za 4,1% u odnosu na isti period lani. Neto kamatni prihod je pritom povećan za 1%, a neto prihod od provizija i naknada za 6%.

Krajem travnja, podsjećaju analitičari iCapitala, Fitch je potvrdio dugoročni BBB rejting s negativnim izgledima Zagrebačkoj banci te takozvani "rejting podrške 2" PBZ-u. Za obje banke je Fitch kao pozitivno ocijenio očekivanja da bi ih njihove banke majke podržale u slučaju teškoća, dok je kao negativno istaknuo rejting Republike Hrvatske te poslovanje u uvjetima produljene recesije i promjene regulatornog okruženja.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.