Foto: FAH, Index

JUČER je, u organizaciji Ministarstva gospodarstva, u sklopu posjeta predsjednice Republike Litve Dalije Grybauskaite Hrvatskoj, u hotelu Westin održan hrvatsko-litavski energetski forum pod nazivom "Prema europskoj energetskoj uniji - hrvatsko-litvanski energetski forum na visokoj razini". Na forumu su, među ostalima, govorili Kolinda Grabar-Kitarović, litavska predsjednica Grybauskaite, litavski ministar energetike Rokas Masiulis i zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić, a moderiranje je preuzeo Luka Orešković, voditelj programa za istočnoeuropsku politiku i ekonomiju na Harvardu te posebni savjetnik konzalting tvrtke bivšeg glavnog tajnika NATO-a Andersa Fogha Rasmussena.

Leverić je govorio o energetskim projektima na kojima se trenutačno radi u Republici Hrvatskoj, a istaknuo je i važnost energetske sigurnosti na nacionalnoj, regionalnoj, europskoj i globalnoj razini. Kazao je kako Hrvatska podržava koherentan pristup sigurnosnoj politici, dodajući kako, u funkciji ostvarivanja rezultata, takav pristup mora uzimati u obzir koordinaciju politike na nacionalnoj, regionalnoj, europskoj i globalnoj razini.

Leverić je naglasio da Hrvatska doprinosi promicanju globalne energetske sigurnosti tako što razvija strateške projekte i istražuje vlastite resurse, što će ostvariti pozitivan utjecaj i izvan hrvatskih granica.

Hrvatska i Komisija zajedno u ostvarivanju energetske sigurnosti

Ključni hrvatski energetski projekti u skladu su s ciljevima Europske komisije koji se odnose na formiranje unutarnjeg energetskog tržišta, a Hrvatska omogućava brže financiranje tih projekata putem mehanizama financijske podrške Europske unije, naglašava Leverić.

Vremenski okvir takvih projekata dodatno dobiva na značaju u trenutku u kojemu se opskrba energijom u ovom dijelu Europe nalazi u nezavidnoj poziciji. Kao najvažnije hrvatske projekte zamjenik ministarstva gospodarstva naglasio je izgradnju LNG terminala na Krku, Jonsko-jadranski plinovod te projekt bušenja ugljikovodika. Dodao je kako se upravo u tim projektima vidi koherentnost pristupa energetskoj i sigurnosnoj politici, u kojoj se preklapaju regionalni, nacionalni i europski interesi.

Kroz izgradnju LNG terminala na otoku Krku Republika Hrvatska želi stvoriti novu liniju opskrbe plinom, i to paralelno s razvijanjem transportnih kapaciteta koji bi mogli prenositi plin s Krka u središnju i jugoistočnu Europu, istaknuo je Leverić, dodajući kako se taj projekt nalazi na popisu europskih strateških projekata. Izgradnja Jonsko-jadranskog plinovoda veliki je regionalni projekt u koji su uključene i Albanija, Crna Gora te Bosna i Hercegovina, naglasio je. Hrvatski projekti omogućuju umreženost s postojećom infrastrukturom, a kroz izgradnju nove infrastrukture omogućit će opskrbu energijom i doprinijeti smanjivanju energetske izolacije država članica Europske unije.

Energetska unija kao garancija energetske opskrbe

Leverić kaže i kako angažman na globalnoj i multilateralnoj razini zahtijeva aktivno sudjelovanje Hrvatske u radu Energetske zajednice. Kao članica te zajednice, Hrvatska namjerava proširiti acquis Europske unije u području energetike na susjedne zemlje, i to putem energetskih projekata i konstruktivnog dijaloga.

Hrvatska vjeruje kako projekt energetske unije treba stvoriti zajedničku razinu sigurnosti i dostupnosti energetske opskrbe u čitavoj Europskoj uniji i susjednim zemljama, kako treba osigurati potpunu implementaciju zakonodavstva vezanog uz energetiku, ali i integrirano zajedničko energetsko tržište.

Masiulis: Hrvatski terminal karika koja nedostaje jugoistoku EU-a

Ministar Masiulis je naglasio stratešku važnost hrvatskog LNG terminala. Istaknuo je kako je to, geopolitički gledano, karika koja nedostaje za energetsku uniju na jugoistoku EU-a, isto kao što je Litva bila karika koja je nedostajala zatvaranju okvira energetske unije sjeveroistoka EU-a.

Masiulis je rekao kako Litva postaje centar za pitanja energetske sigurnosti. Know-how koji je zemlja razvila kroz implementaciju vlastitog zahtjevnog LNG projekta sada može biti upogonjen kako bi pomogao sličnim projektima i izvan Litve. Firma koja vodi litavski LNG terminal ovoga je mjeseca potpisala ugovor sa Sociedad Portuaria El Cayao S.A. E.S.P., tvrtkom iz Kolumbije koja tamo želi izgraditi sličan LNG terminal.

Usto, litavski ministar energetike ističe kako je nova ruta opskrbe plinom otvorila i nove poslovne prilike u Litvi te kako je terminal pomogao razbijanju monopola na tržištu plina u zemlji, što je smanjilo njegovu cijenu.

"Litva je dobar primjer za podizanje razine energetske sigurnosti u praksi, konkretan potez, a ne tek naklapanja o tome", smatra Masiulis.

Grabar-Kitarović: Nužna diverzifikacija izvora energije

Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je kako krize na europskom istoku mogu utjecati na sigurnost pa je energetsko osamostaljivanje nužno. "Potrebna je diverzifikacija izvora energije i putova prijenosa", rekla je Grabar-Kitarović na zajedničkoj konferenciji za novinare s Grybauskaite nakon njihova susreta.

"Treba povezati infrastrukturu kako bismo mogli pomoći jedni drugima i kako bi Europska unija bila puno manje ovisna o izvorima energenata s nestabilnih područja", rekla je hrvatska predsjednica koja se zalaže za sredozemno-baltičku suradnju i u energetici.

Litva je u osam godina ostvarila potpunu energetsku neovisnost. Među ostalim, postigla je to plutajućim terminalom za ukapljeni plin koji je od listopada 2014. usidren u baltičkoj luci Klaipedi, a nosi simbolično ime "Nezavisnost".

Terminal, unajmljen od norveške tvrtke Hoegh LNG, znači da Moskva više ne može manipuliranjem cijenom plina vršiti politički pritisak na tu članicu Europske unije i NATO-a, rekla je tada novinarima litavska predsjednica.

Grybauskaite: Rusija nas je ucjenjivala

"Naš susjed", rekla je u ponedjeljak u Zagrebu misleći na Rusiju, "ucjenjivao nas je, plaćali smo energente 40 posto više od Njemačke, a sad je cijena znatno pala".

"Prije osam godina Litva je sto posto ovisila o ruskome plinu i nafti, a danas smo što se plina tiče sto posto neovisni, a od prosinca ćemo biti neovisni i u proizvodnji električne energije", rekla je i objasnila kako je Litva to postigla i vlastitim investiranjem.

"Ne treba čekati financiranje izvana, treba i ulagati. Tako se ostvaruje i politička neovisnost", rekla je.

Hrvatska i Litva geografski su udaljene, ali povijesno slične zemlje, i danas su obje članice EU-a i NATO-a i objema je, jedinima u Uniji, na čelu države žena, rekla je Grybauskaite.