Foto: AFP

MMF je jučer iznio jasnu poruku kako kriza u Europi predstavlja uteg za čitavu globalnu ekonomiju, stavivši tako dodatan pritisak na Europsku centralnu banku (ECB) da ponovno posegne za nekim drastičnim mjerama kako bi europskoj, ali i globalnoj ekonomiji dala malo mjesta za disanje.

Prvenstveno je tu MMF mislio na dodatno snižavanje ionako rekordno niskih ključnih kamata, te na novo povećanje likvidnosti u vidu osiguravanja jeftinih kredita bankama.

"U monetarnoj politici eurozone ima još prostora za kvantitativno olakšavanje. ECB mora osigurati da njegova monetarna podrška bude dobro i efektivno raspoređena u cijeloj regiji. Isto tako, treba nastavit osiguravati likvidnost za banke po iznimno povoljnim uvjetima", stoji u godišnjem izvješću MMF-a.

MMF je naveo kako će eurozona doživjeti gospodarski pad od 0,3 posto pa je najvažnije upravo riješiti tu krizu. Direktno je p(r)ozvan ECB da upali strojeve za printanje eura i putem jeftinih kredita, niskih kamatnih stopa i osiguranja dodatne količine novca barem privremeno ublaži situaciju. To bi podrazumijevalo i direktno ili indirektno kupovanje obveznica problematičnih zemalja, prvenstveno Španjolske i Italije, kako bi se smanjili njihovi troškovi zaduživanja.

Draghi ostaje vjeran svojoj politici

Valja napomenuti kako je šef ECB-a Mario Draghi koncem prošle godine već posegnuo za takvim "rješenjem", kada je odštampao bilijun eura i razdijelio ih bankama po niskim kamatama. To je za rezultat zaista i imalo pad troškova zaduživanja za većinu zemalja, ali je učinak bio kratkotrajan.

Draghi već nekoliko mjeseci uporno odbija ponovno posegnuti za takvom metodom, bojeći se neobuzdanog rasta inflacije. Takav stav je potvrdio i jučer, kazavši kako u najboljem slučaju može još malo sniziti ključnu kamatu u rujnu, ali to je to. Dodao je i kako nije neobično da MMF izlazi u javnost s takvim "provokativnim" idejama, koje naprosto proizlaze iz drugačije bankarske kultura. Naime, za razliku od Federalnih rezervi, ECB-u nije dozvoljeno kupovanje obveznica direktno od država, već to mora raditi na sekundarnom tržištu, čime se i efekt te trgovine na troškove zaduživanja smanjuje.