MMF: Hrvatskoj fali novca jer su plaće u javnom sektoru prevelike, a prihodi od PDV-a su pali
Ilustracija: Index
MISIJA Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) bila je prošlog tjedna u posjetu Zagrebu radi razmatranja gospodarskih kretanja, s težištem na fiskalnoj politici.
Članovi Misije susreli su se s potpredsjednikom Vlade Brankom Grčićem, ministrom financija Borisom Lalovcem, guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem, drugim visokim državnim dužnosnicima, saborskim zastupnicima, članovima akademske zajednice i predstavnicima međunarodne zajednice, priopćili su iz MMF-a.
Ove godine pad do 1%, u 2015. stagnacija
MMF predviđa smanjenje realnog BDP-a od 0,5 do 1 posto u 2014. potaknuto daljnjim padom domaće potražnje, koja je odraz nastojanja privatnog sektora da smanji dugove, učinka fiskalne prilagodbe i neizvjesnosti u vezi sa smjerom politike. Prelijevanje dezinflacijskih učinaka iz europodručja i s robnih tržišta, uz slabu domaću potražnju, potaknuli su deflacijske pritiske odnosno pad cijena.
Članovi Misije MMF-a očekuju da će realni BDP stagnirati u 2015. Ta je prognoza prilično nesigurna jer još nije u potpunosti poznato kakva će biti fiskalna politika u idućoj godini.
"Kako bi se popravilo teško stanje u hrvatskom gospodarstvu bit će potrebno provesti znatne dodatne reforme. Iako je posljednjih godina doneseno više mjera za jačanje gospodarstva i javnih financija, ključno je nastaviti s tim naporima. Potrebna je snažna fiskalna konsolidacija kako bi se stabilizirao javni dug, upotpunjena mjerama za poticanje potražnje – poput ubrzanja restrukturiranja dugova privatnog sektora i povećanja apsorpcije sredstava iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU-a – poboljšanje transparentnosti fiskalnog upravljanja i povećanje sposobnosti gospodarstva za prilagodbu", izjavio je Johannes Weigand, voditelj misije MMF-a.
Deficit zbog podbačaja prihoda od PDV-a, plaće u obrazovanju i MUP-u probile plan
Prema projekciji MMF-a, manjak opće države na gotovinskom načelu iznosit će 5 posto BDP-a u 2014., što je promjena u odnosu na projekciju od 4 posto BDP-a donesenu u vrijeme konzultacija u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a održanih 2014. (manjak je vjerojatno veći prema metodologiji ESA koja je relevantna za procjenu Europske komisije u sklopu Procedure pri prekomjernom proračunskom manjku).
Kako navodi MMF, više od dvije trećine te promjene posljedica je podbačaja prihoda, osobito prihoda od poreza na dodanu vrijednost, djelomično uzrokovanih slabom aktivnošću i deflacijom. Međutim, potrošnja je također u nekim slučajevima premašila proračunom definirane iznose, poglavito izdaci za plaće u javnom sektoru u dvama ministarstvima (obrazovanja i unutarnjih poslova).
MMF skeptičan prema izdvajanju HZZO-a iz riznice
Reforme zdravstvenog sektora i dalje su hitan prioritet radi postizanja održivosti i povećanja djelotvornosti tog sektora. U ovoj se godini također predviđa da će se dospjele neplaćene obveze akumulirati, unatoč pojačanim nastojanjima da se kontroliraju troškovi. Stoga su potrebne mjere na strani prihoda – poput povećanja participacije – ili daljnje poboljšanje učinkovitosti u pružanju zdravstvenih usluga. Članovi Misije skeptični su u vezi s planiranim izdvajanjem HZZO-a iz državne riznice. Zbog odvajanja ovlasti za ugovaranje zdravstvenih usluga od odgovornosti za pokrivanje troškova javnih bolnica tom će se mjerom vjerojatno pogoršati problemi u koordinaciji i kontroli troškova, smatraju u MMF-u.