Foto: HR Foto

MIRNA reintegracija hrvatskog Podunavlja je najuspješnija mirovna misija UN-a čiji procesi još uvijek traju, te je i dalje potrebno raditi na izgradnji kvalitetnog zajedništva, ocijenjeno je na današnjem okruglom stolu "Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja - 16 godina poslije" u Vukovaru. Skup je održan u organizaciji Europskog doma Vukovar.

Procesom mirne reintegracije koji je završio 15. siječnja 1998. godine, nakon dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda, mirno su vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. To je omogućilo povratak prognanika i izbjeglica na ta područja i njihovu obnovu, podsjetio je jedan od ključnih sudionika toga procesa, tadašnji pomoćnik ministra unutarnjih poslova Joško Morić.

"Vukovar kao grad danas izgleda dobro. To međutim ne znači da nema problem s prošlošću koji tek treba rješavati. I to je potrebno učiniti dok stvari ne postanu nerješive", upozorio je Morić.

Ocijenio je najvećim problemom što se Vukovarcima "ne dopušta da zacijele rane", a onda, dodao je,"često ljudi koji upravo ne dopuštaju da rane zacijele, nezacijeljene rane koriste kao argument".

Dotaknuvši se prijepora oko uporabe ćirilice u Vukovaru, Morić je kazao kako pismo i jezik nikada i nigdje nisu, niti bi trebali biti problem.

"Nažalost ovdje su sredstvo, koje je pismo i jezik pretvorilo u politički problem, a njega je nemoguće ispravno riješiti bez uporabe političkih sredstava", smatra Joško Morić.

Vukovarski gradonačelnik Željko Sabo, koji se u Vukovar vratio s obitelji dva dana prije završetka mirne reintegracije, ocijenio je da je bez obzira na nesuglasice i razmirice koje u Vukovaru postoje, taj grad još uvijek najbolji primjer kako je mirno rješavanje sukoba i problema moguće i nema alternative.

"Apsolutno smo za to dobar primjer cijelom svijetu. I bez obzira na različita mišljenja i stavove svatko od nas pokazuje određenu dozu i razinu tolerancije koja jedino može voditi ka razvoju i daljnjem napretku Vukovara", kazao je Sabo.

Predsjednik Zajedničkog vijeća općina (ZVO) koje skrbi o interesima Srba u Podunavlju, Dragan Crnogorac, rekao je kako je niz problema iz razdoblja mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja ostao otvoren i tek iz treba rješavati.

Ocijenio je kako je dosta toga napravljeno, dodavši da ne treba stati u rješavanju preostalih otvorenih pitanja.

"Za provedbu mnogih stvari usuglašenih tijekom procesa mirne reintegracije, nije određen rok trajanja. Pravo na upotrebu manjinskog jezika i pisma treba biti permanentno pravo i očekujemo da hrvatske institucije u tom cilju ispoštuju preuzete obveze, ali i sve ono na što se Hrvatska obvezala pristupajući Europskoj uniji", ustvrdio je Crnogorac.

Počasna predsjednica vukovarskog Europskog doma Ljiljana Gehrecke kazala je kako vjeruje ne samo u mogućnost suživota, već i istinskog zajedništva u Vukovaru.

Po njezinim riječima, u Vukovaru je bilo potrebno puno više učiniti na saniranju ratne traume, psihološkoj pomoći svim ratni stradalnicima, te na mjerama prevladavanja mržnje i kolektivne krivice, kao i na uspostavljanju povjerenja među etničkim skupinama.

Okrugli stol "Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja -16 godina poslije" u organizaciji Europskog doma Vukovar, održan je u hotelu "Lav".