Foto: Guliver image/Getty images

SUOČEN sa lošim gospodarskim podacima, predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi odbacio je konzervativne mjere te kombinacijom strukturnih reformi, fiskalnih i monetarnih poticaja pokušava pokrenuti ekonomiju eurozone.

Jedan od takvih poteza bio je i smanjivanje kamatnih stopa na rekordno niksu razinu i uvođenje negativne kamatne stope.

Niske kamatne stope ESB-a omogućile Hrvatskoj jeftino zaduživanje

Naime, Europske središnja banka objavila je početkom lipnja odluku o negativnoj kamatnoj stopi na depozite. To je bio povijesni događaj, jer je po prvi puta uvedena negativna kamatna stopa.
Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja Eurosustava tada su smanjene za 10 baznih bodova na 0,15%. Kamata na mogućnost granične posudbe od središnje banke smanjena je za 35 baznih bodova na 0,40%. Kamatna stopa na mogućnost novčanih depozita kod središnje banke smanjuje se za 10 baznih bodova na –0,10%. To znači da neka poslovna banka, praktički plaća naknadu Europskoj središnjoj banci, ako kod ESB-a drži novac.

Time se želi potaknuti kreditiranje poduzeća, što bi trebalo potaknuti rast gospodarstva, a istovremeno i oslabiti euro, koji je prema nekim procjenama precijenjen za 10 posto.

Od ovakvog poteza ESB-a koristi je imala i Hrvatska. Iako je visoko zadužena, te joj kreditni rejting spada u neinvesticijske, odnosno "smeće" Hrvatska se ove godine uspjela zadužiti po vrlo povoljnim kamatama.

Posljednje hrvatsko zaduženje na europskom financijskom tržištu u svibnju bilo je rekordno i po iznosu i po vrlo niskoj kamati.

Iznos od 1,25 milijardi eura najveće je izdanje u eurima, a prinos do dospijeća od 4,01 posto najniži je prinos na eursko izdanje dosad, što je rezultat povoljnog okružja na europskom financijskom tržištu, nakon što je Europska središnja banka srezala kamate na rekordno nisku razinu.

Rast eurozone mogao bi Hrvatsku izvući iz recesije

Likvidnost na europskim financijskim tržištima mogla dodatno porasti, jer je Draghi poručio da bi ESB mogla početi kupovati državne obveznice članica eurozone, a program bi mogao početi već 2015. godine.

Prema posljednjim podacima Eurostata, javni dug Hrvatske dosegnuo je 68% BDP-a te se očekuje njegov daljnji rast.

Kako su ranije upozorili iz HNB-a, prosječni godišnji rast javnog duga od 12 posto potaknuo je povećanje rashoda za kamate, koji će u 2014. nadmašiti 10 milijardi kuna. Rastući rashodi za kamate kao i nepovoljni fiskalni učinci ulaska u EU otežavaju fiskalnu prilagodbu.

No, nastavak pojačane likvidnosti na europskim tržištima, Hrvatskoj će značajno pomoći u servisiranju javnog duga, dok bi oporavak gospodarstava eurozone utjecao na daljnji rast izvoza, zbog čega bi uspavano hrvatsko gospodarstvo napokon moglo izaći iz dugotrajne recesije.