Foto: Guliver image/Getty images

BIVŠI egipatski islamistički predsjednik Mohamed Mursi, kojeg je u srpnju s vlasti svrgnula vojska, odgovarat će na sudu i zbog bijega iz zatvora i ubojstava tijekom pobune kojom je 2011. srušen Hosni Mubarak, objavilo je u subotu egipatsko tužiteljstvo. Riječ je o trećem slučaju zbog kojeg će Mursi, izabran na prvim demokratskim izborima u lipnju 2012., odgovarati na sudu.

Zajedno s njime sudit će se još 132 ljudi, među kojima, u odsustvu, i gotovo 70 članova palestinskog islamističkog pokreta Hamas i libanonskog šijitskog Hezbollaha. Tužiteljstvo tvrdi da su militanti Muslimanskog bratstva, iz čijih je redova Mursi, Hamasa, Hezbollaha i džihadista napali zatvore i policijske postaje prvih dana pobune 2011., ubijajući policajce i pomažući zatvorenicima da pobjegnu.

Mursi se nalazi u pritvoru od 3. srpnja, a sudi mu se zbog suučesništva u ubojstvima prosvjednika kada je bio na vlasti. Sudit će mu se i zbog "špijunaže" radi "terorističkih djela" u kojima su sudjelovali Hamas i džihadističke skupine, objavila je početkom tjedna Mena.

Od Mursijeva pada s vlasti, pod optužbama da nije znao voditi zemlju i da je služio samo interesima svojeg bratstva, njegove pristaše prosvjeduju gotovo svakodnevno, unatoč represiji koja je odnijela više od tisuću ljudskih života od početka ljeta i tisućama uhićenih u islamističkim redovima.

Mubarak je osuđen na doživotni zatvor

Bivši predsjednik Hosni Mubarak (85), koji se nalazi u pritvoru u vojnoj bolnici u Kairu zbog slabog zdravlja, optužen je zajedno sa svojim ministrom unutarnjih poslova Habibom el-Adlijem i još šestoricom dužnosnika zbog "suučesništva u ubojstvima" prosvjednika tijekom pobune. Na prvom suđenju u lipnju 2012., Mubarak je osuđen na doživotni zatvor, a Žalbeni sud naložio je novo suđenje.

Njegov posljednji premijer, umirovljeni general Ahmad Šafik, u četvrtak je oslobođen optužbi za korupciju i smije se vratiti u zemlju pred parlamentarne i predsjedničke izbore koji bi se trebali održati sredinom iduće godine.

Nagađa se da bi se na izborima kandidirati mogao i doista moćan čovjek - vrhovni vojni zapovjednik, general Abdel Fatah al-Sisi, ujedno zamjenik premijera i ministar obrane.