Foto: Hina

DANIMA svijet prati situaciju u Grčkoj te pregovore te zemlje s vjerovnicima. Milijardi eura koje su posudili od MMF-a, ECB-a i Europske komisije te ostalih vjerovnika sada trebaju biti vraćeni kako bi Grčka dobila novi paket pomoći, no potrebni su bolni rezovi na koje grčka vlada, pa i dobar dio građana ne pristaju.

Kako i gdje je Grčka potrošila 240 milijardi eura programa pomoći analizirao je Guardian te donosi kako su veći dio tog iznosa na kraju pokupile banke koje su posuđivale novac Grčkoj prije financijskog kraha.

Najveći dio "kolača" dobile su banke

Samo je manji dio od te svote novca koji je Grčka primila 2010. i 2012. godine iskorišten za reformske programe i ublažavanje posljedica velike financijske krize koja je Grčku pogodila 2008.

Velik dio "kolača" dobile su banke koje su Grčkoj prije financijskog sloma posuđivale novac. Dok je većina država Europe povećavala proračunske deficite kako bi zaštitile umirovljenike i korisnike socijalnih naknada, Grčka je bila prisiljena jako smanjiti svoj deficit i rezati mirovine te minimalne plaće.

Trojka, odnosno MMF, EBC i Europska komisija, prvi je put pomogla Grčkoj u proljeće 2010. godine kada Atena više nije uspijevala financirati dug od 310 milijardi eura koji je u većoj mjeri posudila od europskih banaka. Međunarodni monetarni fond, Europska komisija i Europska središnja banka dvije su godine kasnije dale i drugi paket pomoći, takozvani "bailout", kojim je otpisano 100 milijardi eura duga od strane privatnih kreditora.

Manje od 10% pomoći utrošeno je na zaštitu najugroženijih skupina

Ti vlasnici obveznica uvidjeli su da je njihova vrijednost pala za 53 posto, pa su prihvatili i dodatni gubitak te zamijenili taj dug za druge vrijednosnice s manjom kamatom. Tako je obrisano oko 100 milijardi grčkog duga, no 34 milijarde iskorišteno je za sklapanje tog sporazuma, pa je naspolijetku i taj iznos pridodan ukupnom grčkom dugu. Veliki privatni kreditori bili su i grčki mirovinski fondovi, koji su tom prilikom također pretrpjeli veliki gubitak.

48,2 milijarde eura iskorišteno je za pomoć grčkim bankama koje su pretrpjele gubitke te je oslabila njihova sposobnost da zaštite sebe i depozite građana. Naposlijetku je 140 milijardi eura potrošeno za plaćanje prvotnih kredita te kamata na te iste.

Tek nešto manje od 10% novca od "programa pomoći" utrošeno je od strane grčke vlade na reforme gospodarstva i zaštitu najugroženijih skupina društva. Trenutno grčki dug iznosi oko 320 milijardi eura, od čega 78% otpada na Trojku.