Foto: Damjan Tadić (Cropix)

PREMA procjenama Vlade Zorana Milanovića prihodi države za ovu godinu predviđeni su u iznosu od 107,6 milijardi kuna što je za gotovo 600 milijuna kuna više nego u 2011. godini. Rashodi države predviđaju se na razini od 117,6 milijardi kuna što je za 4,6 milijardi kuna manje nego u 2011. godini.

HNB je tražio devet milijardi kuna

Podsjetimo kako su analize Hrvatska narodne banke (HNB) predvidjele kako bi proračun trebao biti manji za 9 milijardi kuna, ako se mislimo izvući iz gospodarske krize.

"U skladu s odrednicama prihodne i rashodne strane proračuna, za 2012. godinu prihodi se planiraju na razini od ukupno 108,1 milijardu kuna što u odnosu na prihode planirane u 2011. godini čini rast od 0,6 posto. Rashodi proračuna, s druge strane, su prilagođeniji proračunskim mogućnostima te svojim planiranim iznosom od 117,6 milijardi kuna predstavljaju neto smanjenje od 4,6 milijardi kuna u odnosu na plan prethodne godinu", stoji u projekcijama proračuna.

Slijedom ovakvih prihoda i rashoda, smatraju u Vladi, planirani deficit za 2012. godinu iznosi 9,6 milijardi kuna ili 2,7 posto BDP-a što u odnosu na planirani deficit iz 2011. godine predstavlja smanjenje od 5,3 milijarde kuna ili 1,6 postotnih bodova BDP-a, što će ujedno dati i značajan doprinos kretanju i održivosti javnoga duga.

U Vladi smatraju kako upravo štednja na rashodnoj strani treba osigurati zatvaranje dijela fiskalnih neravnoteža i otvoriti put održivim, financijski prihvatljivim izvorima financiranja te mogućnost servisiranja financijskih obveza.

Poljoprivrednici ostaju bez subvencija kao i HŽ

Štednja državne potrošnje zapravo je racionalizacija u različitim skupinama rashoda za zaposlene poput ostalih rashoda za zaposlene, čime bi se na godišnjoj razini postigla ušteda od oko 2 milijarde kuna.

U pogledu subvencija očekuje se značajna ušteda od oko 1,4 milijarde kuna. Pritom se najveći dio odnosi na subvencije poljoprivredi i subvencije Hrvatskim željeznicama", navode u Vladi objašnjavajući kako su posljednjih nekoliko godina subvencije poljoprivredi  bilježile vrlo visoke iznose, a sve u svrhu pripreme domaćeg sektora zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU.

Štednja i u zdravstvu

"U razdoblju do ulaska u EU bit će potrebno dodatno preispitati cjelokupni sustav i učiniti ga dodatno spremnijim i konkurentnijim za prethodno spomenuto sudjelovanje u zajedničkoj politici EU", smatraju u Vladi.

U pogledu subvencija HŽ-u nužno je ubrzano provođenje strukturnih reformi koje će omogućiti sve manju ovisnost željeznica o državnom proračunu i pridonijeti jačanju njihove konkurentnosti.

Projicirano smanjenje naknada građanima i kućanstvima od 500 milijuna kuna u proračunu za 2012. godinu u glavnini se odnosi na racionalizaciju poslovanja u zdravstvenom sektoru. Preostali najznačajniji dio ušteda kretao bi se od ostalih tekućih i kapitalnih pomoći do ostalih tekućih i kapitalnih rashoda te rashoda za nabavu nefinancijske imovine i to u visini od oko 2 milijarde kuna.

BDP u 2012. godini na razini ove godine

Vlada Zorana Milanovića uza sve to predviđa kako bi gospodarski rast za ovu godinu mogao biti 0,8 posto, što je na razini predviđanja međunarodnih institucija poput nedavne procjene EBRD-a koji je rast hrvatskog BDP-a s prvotne procjene rasta od 1,9 posto, smanjio na 1 posto.

U projekciji proračuna navodi se kako je jedan od rizika i neizvjesnost vezana uz buduću sklonost banaka prema kreditiranju domaćih sektora, a naročito poduzeća, što je usko povezano s daljnjim razvojem situacije na inozemnim financijskim tržištima, ali i unutarnjim čimbenicima.

Točnije Vlada je u svrhu osiguranja veće pravednosti u oporezivanju dohotka od rada, visinu osnovnog osobnog odbitka podigla s 1.800 kuna na 2.200 kuna. Isto tako mijenjaju se porezni razredi dok stope po kojima se ovaj porez plaćao ostaju iste.

Manje zaduživanja

Vlada je najavila i kako će se manje zaduživati u 2012. godini objašnjavajući kako će politika financiranja u nadolazećem razdoblju biti okarakterizirana smanjenim potrebama za financiranjem prvenstveno kao rezultat smanjivanja fiskalnih neravnoteža.

"Samo financiranje bit će raspoređeno na domaće i inozemne izvore financiranja u onim omjerima koji će proizvesti najpovoljnije ekonomske učinke kako u pogledu općeg stanja i uvjeta domaćeg financijskog tržišta tako i u pogledu vanjske izloženosti domaćega gospodarstva", navodi se u projekcijama proračuna.

Nove izmjene poreza na dohodak

"Dakle, novim zakonskim izmjenama porez na dohodak plaćat će se po stopi od 12 posto od porezne osnovice do visine iznosa osnovnog osobnog odbitka, po stopi od 25 posto na razliku porezne osnovice između iznosa osnovnog osobnog odbitka i četverostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka te po stopi od 40 posto na poreznu osnovicu iznad četverostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka", stoji u projekcijama proračuna u kojima se dodaje da se Izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, koju poslodavci plaćaju na bruto plaću svojih zaposlenika, smanjuju za dva postotna boda odnosno sa dosadašnjih 15 posto na 13 posto.

Porezna rasterećenja

Time će se, smatraju u Vladi, osigurati porezno rasterećenje bruto cijene rada, što je jedna od mjera kojom će se stvoriti pretpostavke za stimulativniji porezni sustav u smislu troška rada te osigurati doprinos konkurentnosti domaćeg gospodarstva po toj osnovi.

"Osim toga, izmjene u oporezivanju obuhvatit će i porez na dodanu vrijednost pa će tako u primjeni biti nova opća stopa poreza na dodanu vrijednost od 25 posto. Uz to, na pojedine proizvode kao što su ulja i masti, opskrba vodom te dječja hrana, primjenjivat će se stopa u visini od 10 posto umjesto dosadašnjih 23 posto. U smislu veće racionalnosti sustava poreza na dodanu vrijednost predlažu se i mjere koje će biti usmjerene na ukidanje pretporeza sadržanog u računima za troškove reprezentacije odnosno troškove korištenja automobila", navodi se projekcijama.