Foto: Hina

PRIJEDLOG proračuna grčke vlade za 2015. godinu, predstavljen ovoga tjedna, po prvi puta u 40 godina bit će uravnotežen, a nakon pet godina stroge štednje uključivat će i smanjenje poreznog rasterećenja građana, pišu europski mediji.

Grčki ministar financija Gikas Hardouvelis najavio je ovih dana ukidanje poreza solidarnosti, koji su plaćali građani s dohotkom iznad 12.000 eura te smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje kako bi se potaknulo zapošljavanje.

Za 30 posto bit će smanjen i poseban porez na lož-ulje uveden 2012. godine, koji je grčko nacionalno udruženje trgovaca gorivom odmah proglasilo fijaskom. Uvođenje tog poreza, kažu sada u ministarstvu financija, smanjilo je potrošnju lož-ulja u toj zemlji za više od dvije trećine te izazvalo pad proračunskih prihoda za otprilike 400 milijuna eura.

Ostale mjere uključuju ukidanje odluke o rezanju plaća u javnom sektoru, temeljem presude vrhovnoga suda te zemlje da je taj potez protuzakonit, te omogućavanje neredovitim poreznim platišama da podmiruju svoje obveze kroz duže vremensko razdoblje i u više rata.

''Humaniji'' porezni sustav

Te mjere prvi su korak ka ispunjenju obećanja grčkog premijera Antonisa Samarasa da će smanjiti poreze. U srpnju je, naime, kazao da će poreze 'skresati svugdje' u idućih sedam godina te da će porezni sustav postati 'humaniji' prema poreznim obveznicama koji se nađu u teškoćama pri podmirivanju svojih obveza.

U rujnu je, pak, Samaras u raspravi o poreznoj reformi koja bi zemlju učinila znatno konkurentnijom, najavio ova porezna rasterećenja. Najavio je i da će smanjiti najvišu stopu poreza na dohodak sa 42 na 32 posto, poreza na dobit sa 25 na 15 posto te da će sniziti stope poreza na dodanu vrijednost i promet nekretninama.

I dok grčko gospodarstvo u idućoj godini očekuje snažan oporavak, po procijenjenoj stopi rasta BDP-a od 2,9 posto, vlada očekuje da će 2015. godina biti prva u kojoj će zemlja ostvariti uglavnom uravnoteženi proračun, s nominalnim deficitom od svega 0,2 posto BDP-a. Izuzmu li se iz proračuna otplate rata kredita, proračun bi imao višak od 3 posto BDP-a.

Iako planove o smanjivanju poreznog opterećenja još mora potvrditi međunarodna trojka kreditora, grčka vlada prijedlog proračuna za iduću godinu već je nazvala ključnim zaokretom za Grčku i njezine porezne obveznike, nakon pet godina stroge štednje i kontinuiranih proračunskih deficita u zadnjih 40 godina.