Foto: Arhiva

NAPOKON se pokreće projekt Kupari koji čeka privatizaciju više od 20 godina.

Ministarstvo turizma dostavilo je Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom da se objavom Poziva za iskazivanje interesa za osnivanje prava građenja i prava služnosti na nekretninama na lokaciji Kupari I u Općini Župa Dubrovačka započne s procedurom za realizaciju razvojnog projekta Kupari, izvijestio je ministar turizma Darko Lorencin.

"Nekretnine na lokaciji Kupari I u naravi su hoteli u bivšem vojnom vlasništvu s pratećim sadržajima, a budući da je u tijeku postupak nove izmjere radi osnivanja nove zemljišne knjige za dio katarske općine Brašina u kojoj su položene opisane nekretnine", pojasnio je Lorencin.

Procedura se tako pokreće objavom Poziva za iskazivanje interesa kao i imenovanjem povjerenstva koje će prijave ocijeniti i Vladi predložiti daljnje korake. Nadovezao se i premijer Zoran Milanović rekavši da se praktički od oslobođenja tog područja, nakon 20 godina tek sada komercijalizira.

"Nitko nije radio ništa"

"Nama je trebalo dvije godine da pokrenemo ovaj postupak. To ne ide preko noći, ali što smo radili 20 godina, što smo radili u vrijeme konjunkture - četvrte, pete, šeste, sedme godine kada je komercijalni interes postojao, možda veći i danas da se tamo napravi jedan vrhunski ogroman kompleks u blizini aerodroma. To su pitanja koja djelomično davaju odgovor na pitanje zašto stagnacija. To su mrtvi kapitali države, ogromni kapitali za koje će sada vjerujemo i znamo vladati ozbiljan interes najboljih ponuđača, ali to tamo stoji 20 godina. Na cesti, blizu aerodroma i nitko nije radio ništa. Ne može se u mjesec dana, možda se moglo brže od ovog što smo mi napravili, ali 20 godina se nije napravilo ništa. To nije jedini primjer u Hrvatskoj, Brijuni su sljedeći", kaže Milanović.

Lorencin: Raspon investicija je od 150 do 300 milijuna eura

Ministar turizma Darko Lorencin obrazložio je Vladinu odluku o stavljanju u optjecaj projekta Kupari 1, koji idu na dugoročnu koncesiju od 99 godina.

"Čitav proces zamišljen je na način da se najprije prikupe interesi iskazani od investitora koje smo proteklih godinu i dvije dana dobivali po osnovi Kupara i nakon toga da Povjerenstvo, nakon 30 dana nakon što bude dan rok za prikupljanje interesa, sugerira Vladi daljnji tijek postupka, a najizvjesnije je da će nakon toga biti obvezujući natječaj", istaknuo je Lorencin. Interes su pokazali mnogi.

"To su neslužbene informacije. Radi se o Rixos Grupi, investitorima iz Azerbajdžana, Karismi, Hayatu, i o nekim tvrtkama koje već sada posluju na području Hrvatske u turizmu. Svim zainteresiranim investitorima, pa i ovima koji su i na neformalni način iskazali interes, možemo jamčiti da će svi imati apsolutno jednak, isti i transparentan tretman", poručio je ministar turizma.

"Želja je turizam i proizvod s 5 zvjezdica", poručio je ministar:

"I ovisno o tome, nekakav raspon investicija je od 150 do 300 milijuna eura".

Do lipnja bismo trebali doznati tko će biti investitor, a Lorencin se osvrnuo i na projekt Brijuna.

"Završen je natječaj i sada, ili istječe i je istekao rok za žalbe po osnovi tog natječaja. Kad istekne, onda će Ministarstvo zaštite okoliša dalje postupati, sklopiti ugovor s najboljim ponuđačem", rekao je Lorencin.

Predstavljen nacrt prijedloga Zakona o izvlaštenju i određivanju naknada

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavio je na Vladi nacrt prijedloga Zakona o izvlaštenju i određivanju naknada. Istaknuo je kako je cilj jamčiti pravičan postupak i fer cijenu i onome tko je izvlašten i onome tko izvlašćuje. Propisuju se striktni postupci, više neće biti zastoja ili čekanja projekata, rekao je Miljenić osvrćući se i na dio o strateškim investicijama.

"Mislimo da je vrlo važno ono što ćemo postići, a to je javna objava na internetskim stranicama i registar izvlaštenih nekretnina. Tu će se vidjeti svi podaci i više nema 'tko je kome što napravio i zašto, radi se negdje drugdje'. Sve će vidjeti kako, zašto, koliko je koštalo, tko je kome koliko platio", pojasnio je Miljenić.

Vlada je usvojila i prijedlog zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata. Ministar rada Mirando Mrsić rekao je kako je zakon u potpunosti dogovoren sa socijalnim partnerima.

Vlada predlaže novi Zakon o reprezentativnosti

Vlada je s današnje sjednice u Sabor poslala prijedlog Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata kojim se propisuju kriteriji i postupak utvrđivanja reprezentativnosti tih udruga za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini, kao i za sudjelovanje u kolektivnom pregovaranju.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ocijenio je kako je prvi Zakon o reprezentativnosti, donesen 2012. godine, pridonio okrupnjavanju sindikalne scene te potaknuo sindikate da odbore za kolektivno pregovaranje formiraju dogovorom, umjesto prebrojavanjem članstva.

Novi zakon se, tvrdi Mrsić, donosi radi pojednostavljenja i ubrzavanja procedure i nomotehničkih razloga.

Vlada predlaže mogućnost da i nereprezentativni sindikati mogu pristupiti kolektivnom ugovoru i ostvarivati ugovorena prava, ali se neće smatrati strankom toga kolektivnog ugovora.

Predlaže se i da svi sindikati sporazumno utvrđuju koji su od njih reprezentativni za pregovore o sklapanju kolektivnog ugovora. To je, po mišljenju Vlade, dobro za područja i razine na kojima djeluje velik broj sindikata, kao što je Zagrebački holding.

Pravo na štrajk zbog sklapanja, izmjene ili obnove kolektivnog ugovora imali bi reprezentativni sindikati koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora, ali ga nisu potpisali. To pravo ne bi imali nereprezentativni sindikati, kao niti reprezentativni sindikati koji su odbili pregovarati o kolektivnom ugovoru.

Za pregovore o Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe pregovarački odbor sindikata se utvrđuje tako da svako područje prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti bude zastupljeno s jednim članom, predstavnikom sindikata koji ima na tom području najveći broj članova. Preostali članovi se utvrđuju prema razmjernom broju članova sindikata u odnosu na broj ukupno sindikalno organiziranih radnika.

Vlada predlaže da Temeljni kolektivni ugovor za javne službe, koji se primjenjuje na raznim područjima na kojima je vrlo velika razlika, kako broja zaposlenih tako i broja sindikalno organiziranih radnika, bude važeći ako ga potpiše najmanje jedan sindikat iz svakog područja za koje se pregovaralo i koji je u pregovaračkom odboru imao svog predstavnika.

Iako je Mrsić na sjednici ustvrdio da je Vladin prijedlog potpuno usklađen sa socijalnim partnerima, čelnici pet sindikalnih središnjica uputili su medijima pismo u kojem tvrde da je tijekom pregovora o novom zakonu Ministarstvo rada i mirovinskog sustava prihvatilo neke prijedloge poslodavaca i sindikata, ali ne sve.

Bez obzira što je uvažen dio njihovih primjedbi i prijedloga, sindikalne središnjice nisu poduprle prijedlog Zakona o reprezentativnosti, kaže se u pismu.