Foto: freeimages.com

IZVOZ je u svibnju na godišnjoj razini nastavio rasti po dvoznamenkastim stopama pa je rast izvoza u prvih pet mjeseci iznosio 10,9 %, a zabilježen je i znatan porast vrijednosti uvoza od 5,9 %, navodi se u analizi HGK.

Najveći utjecaj na rast vrijednosti izvoza i dalje su imala tzv. ostala prijevozna sredstva, prehrambena industrija, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda osim strojeva i opreme te izvoz motornih vozila. Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, koje u najvećoj mjeri čine brodovi, nakon više godina pada vrijednosti proizvodnje i izvoza u prvih pet mjeseci ove godine bilježi rast proizvodnje za 28,3 % te izvoza za 137,2 %. Uz nekoliko isporuka velikih brodova te izvoz manjih ribarskih plovila i plovila za sport i razonodu, ostvarena je i značajna vrijednost izvoza dijelova za helikoptere i zrakoplove, što je također utjecalo na dobre rezultate ove djelatnosti.

Rast izvoza prehrambene industrije prvenstveno se povezuje uz pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i bolju trgovinsku povezanost s ostalim članicama Europske unije.

Pala vrijednost izvoza naftnih derivata

S druge strane najveći pad vrijednosti izvoza zabilježen je kod naftnih derivata. Smanjenje proizvodnje za 4,7 % u prvih pet mjeseci te pad cijena sirove nafte na svjetskom tržištu za gotovo 50 % u odnosu na isto razdoblje 2014. godine, smanjili su njihov izvoz za 24,0 %, što je znatno utjecalo na usporavanje rasta ukupne vrijednosti izvoza (naftni derivati su i u 2013. i u 2014. bili najvažniji izvozni proizvod).

Zbog smanjene proizvodnje i cijena na svjetskom tržištu, znatno je smanjena i vrijednost uvoza sirove nafte, ali i naftnih derivata, tako da su ove djelatnosti istodobno utjecale na znatno usporavanje rasta vrijednosti uvoza. Uvoz je ipak osjetno povećan kod većeg broja djelatnosti, što je u prvenstveno posljedica pristupanja EU te oporavka domaće i inozemne potražnje. Najveći je rast pritom zabilježen kod proizvoda farmaceutske industrije, računala i elektroničkih proizvoda te kemikalija i kemijskih proizvoda. Navedena kretanja izvoza i uvoza dovela su do smanjenja robnog deficita na godišnjoj razini za 1,0 %.

Na razini Europske unije u prvih pet mjeseci također su zabilježena relativno dinamična kretanja izvoza i uvoza. Ekstra EU izvoz povećan je za 5,9 %, a uvoz za 2,3 %. Ova bi kretanja bila osjetno dinamičnija, osobito kod uvoza, da cijene sirove nafte i energije ukupno nisu znatno utjecale i na robnu razmjenu EU. Tako je vrijednost izvoza energenata na godišnjoj razini smanjena za 23,1 %, a uvoza 26,3 %, uz napomenu da energenti, odnosno energija, u ukupnom ekstra EU uvozu sudjeluju s približno 20 %, zaključuju analitičari HGK.