Foto: FAH

KONZERVATIVNI njemački zastupnici zatražili su u nedjelju nove mjere kako bi se ljude s Balkana odvratilo od traženja azila u Njemačkoj, najjačem europskom gospodarstvu koje muku muči s rekordnim brojem izbjeglica.

Većina ih bježi od rata i siromaštva na Bliskom istoku i u Africi, ali od 180.000 izbjeglica koje su u Njemačku stigle u prvoj polovici godine, oko 70.000 ih je s Balkana.

Brojni dolaze zbog posla i boljeg životnog standarda, no šanse za dobivanje azila su minimalne. Oko 0,1 posto tražitelja azila s Balkana uspjelo je u tom naumu u prvoj polovici 2015., objavilo je ministarstvo za migracije i izbjeglice.

Očekuje se da će se broj tražitelja azila ove godine udvostručiti na 400.000, s 200.000 godine iz 2014., a administracija ulaže goleme napore da procesuira sve zahtjeve.

Kauder: Balkance bez šanse za azil odmah vratiti nazad

Volker Kauder, visoki dužnosnik Kršćansko-demokratske unije (CDU) kancelarke Angele Merkel, rekao je da bi osobe s Balkana bez izgleda za azil trebalo odmah vratiti.

"Tko god dođe s Kosova, trebalo bi ga vratiti nazad u roku od mjesec dana", izjavio je Kauder listu Die Welt.

Manfred Weber, čelnik Europske narodne stranke (EPP) desnog centra i član Kršćansko-socijalne unije, smatra da bi trebalo razmisliti o ponovnom uvođenju viza za građane Kosova i Srbije.

"To je jedna od opcija u ovoj situaciji", rekao je Weber u intervjuu njemačkom radiju.

Sve više ljudi s Kosova traži azil u Njemačkoj otkako im je zbog blažeg režima putovanja lakše stići u EU preko Srbije.

Najbrojniji Sirijci, drugi Kosovari

U prvih šest mjeseci primljeno je 29.000 zahtjeva Kosovara za azilom, što ih čini drugom najbrojnijom skupinom nakon Sirijaca, u odnosu na 2000 u istom razdoblju lani, objavilo je ministarstvo.

Thomas Strobl, visoki dužnosnik CDU-a, smatra da bi Njemačka trebala smanjiti financijsku pomoć tražiteljima azila kako ih to ne bi još više motiviralo.

List Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung piše da je vlada odlučila ranije održati summit o azilantima, pomičući termin s listopada ili studenog na 9. rujna.

Na dnevnom redu summita je proširenje liste zemalja koje se smatraju sigurnima na Kosovo, Crnu Goru i Albaniju, što znači da njihovi građani više ne bi mogli tražiti azil u Njemačkoj.