NJEMAČKI mediji popratili su početak suđenja Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću pred Višim pokrajinskim sudom u Münchenu izvješćima koja ukazuju na to da bi proces mogao biti „mukotrpan i dugačak“.

 

Minhenski lokalni dnevnik „Abendzeitung“ smatra kako će najava optuženih da će se braniti šutnjom otegnuti čitav proces. „Već je sada jasno da će put ka istini biti trnovit“, piše „Abendzeitung“. List dodaje kako je barem suradnja s aktualnim hrvatskim vlastima u međuvremenu poboljšana, za razliku od razdoblja kada se sudilo Krunoslavu Pratesu krajem prošlog desetljeća kada u istom slučaju, na suđenju zbog ubojstva Stjepana Đurekovića, hrvatska strana nije surađivala. „Njemački istražitelji tada nisu dobili nikakvu podršku od strane hrvatskih institucija. To se promijenilo ulaskom Hrvatske u Europsku uniju a to se dokazalo i u činjenici da su obojica osumnjičenih isporučeni Njemačkoj“, piše „Abendzeitung“.

 

 

Minhenski nadregionalni dnevnik „Süddeutsche Zeitung“ smatra kako obrana od samog početka suđenja slijedi strategiju diskreditiranja najvažnijeg svjedoka obrane. „Moguće je da je već je na prvom ročištu obrani pošlo za rukom demontirati najvažnijeg svjedoka optužbe“, piše „Süddeutsche Zeitung“. „Svjedok je smutljivac, mutan tip, kriminalac povezan s više ubojstava. Čovjeku ne treba vidovnjačka sposobnost kako bi naslutio u kom smjeru ide obrana okupljena oko odvjetnika Richarda Beyera: u potpunosti demontirati glavnog svjedoka optužbe“, piše nadregionalni list iz Münchena. No list upućuje i na to da istražni organi svjedočenja ovog svjedoka drže vjerodostojnima i to u toj mjeri da su na temelju njih podigli optužnicu protiv bivših hrvatskih agenata.

 

„Süddeutsche Zeitung“ izražava nadu da bi ovaj proces mogao baciti svjetlo ne samo na ubojstvo Đurekovića nego i na seriju drugih nerazjašnjenih ubojstava iza koji bi mogla stajati bivša jugoslavenska tajna služba. „Ovdje se ne radi samo o nasilnoj smrti Đurekovića nego o mnogo toga više: najdulja dosad nerazjašnjena serija ubojstava na njemačkom tlu, u kojoj je od šezdesetih do osamdesetih godina ubijeno oko 30 hrvatskih emigranata. Najvjerojatnije uz znanje i pomoć tadašnjih državnika i tajnih službi“, zaključuje „Süddeutsche Zeitung“.