Foto: Hina

U HOTELU  Westin u tijeku je HDZ-ova konferencija 'Investicijski potencijali Hrvatske'. Radi se o konferenciji koja okuplja gospodarstvenike, bankare, znanstvenike i ostale uglednike iz društvenog i političkog života. Konferenciju su organizirali Zaklada hrvatskog državnog zavjeta u suradnji sa sestrinskom Zakladom Hanns Seidel Stiftung...

Na samom početku skupu se obratio ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, Srećko Prusina, koji je rekao da je Hrvatska u velikim problemima.

"Sada je svima jasno da Vlada nije uspjela, jedino što raste je dug i nezaposlenost", rekao je Prusina i naglasio da su oči domaće i svjetske javnosti uprte u HDZ koji je uvijek i u teškim situacijama preuzimao odgovornost.

"90-ih smo imali domoljublje, a sada nam treba ekonomski patriotizam", poručio je Prusina.

Karamarko: danas je domoljublje borba protiv siromaštva

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izjavio je danas da je za HDZ domoljublje borba protiv siromaštva i nezaposlenosti, te borba za svako radno mjesto, rast i napredak.

"Nakon Domovinskog rata i oživotvorenja sna o slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj, nakon mukotrpnih pregovora i ulaska u EU, pred nama je još jedan povijesni cilj - razvijena, snažna, ekološki osviještena, moderna i aktivna Hrvatska, članica EU", poručio je Karamarko na početku HDZ-ova skupa o investicijskim potencijalima Hrvatske.

Na skupu domaći i strani stručnjaci razmatraju zašto Hrvatska nije privlačna za ulaganja i poslovanje, te što treba učiniti kako bi se privukao kapital i potaknulo sitno i srednje poduzetništvo.

Ističući kako neće pristajati na kompromise, Karamarko je rekao da će, čim HDZ preuzme odgovornost, Vlada i državna administracija morati postati dio rješenja, a ne ključni problem, kao sada. "Da je sadašnja Vlada problem najočitije je na primjeru neiskorištavanja novca iz fondova EU", kazao je.

Obećao je da će, kada HDZ dođe na vlast, stvoriti potrebne regulatorne okvire za razvoj socijalno-tržišnog gospodarstva, omogućiti punu poduzetničku slobodu i privatnu inicijativu, ali i štititi ugrožene i siromašne.

Upozorivši na problem velikog broja nezaposlenih, posebice mladih, te kontinuirani pad BDP-a i nedostatak investicija, Karamarko je optužio Vladu da ne radi svoj posao, te da je "digla ruke od gospodarstva".

"Vodeći ljudi države i aktualne vlasti ne brinu o kreditnom rejtingu države ili standardu građana, već o svom predizbornom rejtingu", ustvrdio je.

Za razliku od njih HDZ ima plan razvoja zemlje i viziju budućnosti, kaže Karamarko dodajući da HDZ neće smanjivati zdravstveni doprinos pa ga vraćati na staro, davati subvencije pa ih rezati, privlačiti investicije, a nakon toga ih zaustavljati, te pokretati mjere za zapošljavanje mladih a onda ih ukidati.

"Stabilnost, povjerenje i sigurnost moraju biti naša svakodnevica i na taj način ćemo vratiti povjerenje financijskih institucija te poboljšati kreditni rejting", poručio je. Time će se, smatra, poduzetnicima osigurati niže kamate, vratiti investitori i osigurati veća ulaganja.

Predsjednik HDZ-a naglašava kako treba prekinuti kontinuirani pad gospodarske aktivnosti, poticati rast i oporavak industrijske proizvodnje, te pokrenuti reindustrijalizaciju.

Najavio je da će HDZ dužnu pažnju posvetiti energetici i energetskoj neovisnosti, što može biti zamašnjak razvoja zemlje. Također, pokrenuti će projekt navodnjavanja radi smanjenja uvoza prehrambenih proizvoda, ali i otvaranja novih radnih mjesta.

Karamarko kaže da su pripremili reformu državne uprave i prijedloge smanjenja poreznih davanja.

"Malim poduzetnicima omogućiti ćemo da plaćaju PDV tek nakon što naplate vlastite račune, a poduzetnike ćemo osloboditi davanja za svako novootvoreno radno mjesto", rekao je.

Naglasio je da će kroz investicije graditi potporne institucije i javnu infrastrukturu potrebne za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i poljoprivrede.

"Naš plan su efikasne investicije koje ćemo financirati iz europskih fondova, koncesija i drugih stranih ulaganja, koje neće podizati razinu duga", kazao je Karamarko. Također će iskoristiti potencijal hrvatskih iseljenika kojima je sustavno onemogućavano ulaganje u zemlju.

Predsjednik HDZ-a za jesen je najavio investicijsku konferenciju na kojoj će predstaviti HDZ-ov desetogodišnji investicijski program s posebnim naglaskom na energetici, industriji i razvoju turizma.

"HDZ ima program i ljude za izvući Hrvatsku iz teške krize"

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko ustvrdio je na današnjoj konferenciji "Investicijski potencijali Hrvatske" da HDZ ima projekte, programe, ljude i suradnike za izvući zemlju iz teške gospodarske krize.

"Mi smo danas pokazali da imao program, projekte i ljude i prijatelje i suradnike iz Izraela, Poljske i Njemačke. Učit ćemo iz njihovih pozitivnih primjera", poručio je Karamarko na kraju višesatne konferencije koju su organizirali Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i njemačka zaklada Hanns Seidel Stiftung.

Ponovio je da HDZ ima gospodarski program na kojem radi više od godinu i pol dana te da je stranka predana ideji da svakom pojedincu treba osigurati kvalitetan život. "Onako kako smo jurišali devedesetih godina braneći svoju slobodu i domovinu, danas ćemo jurišati za interes svakog pojedinca, borit ćemo se za svako radno mjesto, za svakog mladog čovjeka koji želi napustiti Hrvatsku te da što više ljudi vratimo u našu krasnu zemlju", naglasio je Karamarko.

Predsjednik HDZ-a naglasio je da je njegova stranka, kao i hrvatski građani, svjesna dubine krize, ali i činjenice da "oni na vlasti" nemaju riješenja za riješiti krizu, već je samo multicipiraju.

Odbacio je i medijske pokušaje da u krivnji za teške gospodarske prilike izjednače oporbu i vlast.

Optužio je Vladu da u najstrožoj tajnosti drži projekcije razvoja Hrvatske do 2020. temelj kojih bi Hrvatska trebala dobiti 8,1 milijardu eura. "To nitko ne zna i to nije stavljeno na javnu raspravu pa mi danas možda pričamo o nečemu što su se možda i oni sjetili, iako sumnjam", kazao je.

Predsjednik HDZ-a odbacio je i vladine prozivke da njegova stranka nudi stare projekte. "Kako stari, projekti su uvijek novi dok se ne realiziraju i ne počnu davati rezultate", rekao je Karamarko.

Domagoj Ivan MIlošević zaključke konferencije sažeo je u pet točaka - rast je moguć i u uvjetima fiskalne konsolidacije, ali su reforme jedan od pokretača rasta. Poručio je da se reformi ne treba bojati, jer one nisu sinonim za otpuštanje već donose korist većini građana i poduzetnika. Pozitivna investicijska klima stvara se ne samo zakonskim okvirom, već i pozitivnom klimom za investitore te pojednostavljenjem procedura, dodao je.

Milošević apostrofira da Hrvatska mora iskoristiti svoj geostrateški položaj i doista postati vrata Europe, da maksimalno treba iskoristiti strukturne fondove EU te povezati poljoprivredu i turizam i slično.

Privatni sektor označio je generatorom rasta, poručujući kako je država tu da stvori prijateljsko okružje. HDZ je ta politička snaga koja ima volje, snage i ljude koji će to ostvariti, zaključio je Milošević.

Na konferenciji su bili gosti iz više zemalja, a skup je posjetila i članica građanske udruge U ime obitelji Željka Markić.

Dalić: Poručujem radoznalima da su zakoni već napisani

U Westinu traje HDZ-ova investicijska konferencija, a jedna od panelista bila je i bivša ministrica financija Martina Dalić, koja je poručila kako će depolitizacija javne uprave i državnih tvrtki biti jedna od glavnih preokupacija HDZ-a kada dođe na vlast. Dalić je rekla da će prvi zadatak biti novi zakon o državnim službenicima ali i najavila da će donijeti novi zakon o uklanjanju prepreka investitorima.

"Poručujem radoznalima da su zakoni već napisani", rekla je Dalić, a nakon panela objasnila novinarima na što je mislila kada je govorila o privlačenju investicija. "Pretvaranje Hrvatske u poželjnu destinaciju zahtijeva puno vidljivije promjene od samih promjena poreznih stopa", istaknula je Dalić.

"Fiskalna politika i promjene poreznih stopa idu pod ruku s ovim reformama. Reforme za njih otvaraju prostor, a ako govorimo o konkretnim poreznim promjenama, to su one koje se tiču poduzetništva, dakle maloga, znači naplata poreza na dodanu vrijednost po naplaćenim računima, jer nije u redu da mali poduzetnici financiraju velike."

O uklanjanju barijera i stvaranju povoljne klime za investitore govorio je i Domagoj Ivan Milošević.

"Neprekidno inzistiranje na povećanju poreza i nameta, umjesto suprotno. Dakle, neprekidno zavlačenje ruke u džep i gospodarstva i građana, s jedne strane smanjuje kupovnu moć građana, dovodi nas sve skupa u stanje beznađa i depresije, s druge strane odbija i strane i domaće poduzetnike da otvaraju nova radna mjesta, stvarati nova znanja, nove vještine i biti društveno korisni."

Milošević se osvrnuo i na sastanak koji je trenutno u Vladi, a kojeg je najavila prva potpredsjednica Vesna Pusić oko radikalnih poteza vezanih uz investicije, kao i najavu njenog zamjenika o povjerenicima za investicije, rekavši kako je zanimljivo da se zajedno s HDZ-ovim najavama uvijek dogode i Vladine u tom smjeru.

Gordan Jandroković istodobno podsjeća kako je Vlada na samom početku preuzimanja vlasti ukinula komercijalne atašee "koji su imali zadatak pratiti investitore koji bi dolazili u Hrvatsku".

"To je po meni jedna na brzinu ad hoc osmišljena ideja, da pokažu da nešto rade. Ne vjerujem da će ozbiljno pristupiti realizaciji tog projekta, jer u ovu Vladu više nitko nema povjerenja, a gubitak povjerenja i vjerodostojnosti je nešto najgore što se političaru i političkoj strukturi može dogoditi. To se dogodilo njima i zato ne vjerujem da ih to može spasiti."

Willsch: Ne obećavajte posao u javnoj upravi rođacima i prijateljima

Zastupnik u njemačkom Bundestagu Klaus-Peter Willsch ocijenio je vrlo bitnim za uspjeh izlaska iz krize smanjenje javne uprave. HDZ-ovcima je poručio da u predizbornoj kampanji ne obećavaju posao u javnoj upravi, a kada dođu na vlast da tamo ne zapošljavaju svoje prijatelje i rođake.

"Jako je važno smanjiti javnu upravu koja bi trebala ići na dijetu, biti vitka i poletna", kazao je Willsch.

Također je upozorio na važnost uloge hrvatske dijaspore u razvoju zemlje, rekavši da taj potencijal treba što više iskorištavati. "Dijasporu treba mobilizirati u izgradnji i obnovi zemlje", kazao je Willsch.

Naglasivši kako se sada zemlja nalazi u stanju beznađa, ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavjeta Srećko Prusina istaknuo je da je Hrvatska 90-tih imala domoljublje i nacionalni partiotizam, a sada joj treba ekonomski patriotizam.

HDZ: Reforme su nužne

HDZ-ova saborska zastupnica Martina Dalić istaknula je danas važnost reformi, te poručila da, bez obzira na potrebno smanjenje proračunskog deficita, možemo istodobno imati rast i zaposlenost.

Reforme nisu sinonim za otpuštanja, ne treba ih se bojati, rekla je Dalić na konferenciji Investicijski potencijali Hrvatske što su je organizirali HDZ-ova Zaklada Hrvatskog državnog zavjeta i Hans Seidel Stiftung.

Reforme, naglasila je, donose korist za većinu građana, jedini koji ih se boje jesu oni koji drže političke sinekure.

Dalić kaže da su reforme jedini način da investitorima pošaljemo poruku da su dobrodošli, da tu poruku shvate ozbiljno.

Hrvatsku stvarnost opisuje riječju "surova" - investicije zaobilaze Hrvatsku, javni dug raste, među najgorim smo ekonomijama, stalno se uvode novi i veći porezi.

"Kao da se nalazimo u začaranom krugu", ustvrdila je Dalić koja izlaz vidi u promjenama, odnosno reformama koje se moraju provesti, a koje ne znače otpuštanja, nego stručniji i jeftiniji, kvalitetniji javni sektor, odnosno javnu administraciju. Potvrdu za to nalazi i u činjenici da u deset mjeseci članstva u Europskoj uniji Hrvatska nije povukla ni jedan euro iz europskih fondova.

"Ima li jasnijeg dokaza da Hrvatskoj treba reforma javne administracije", upitala je Dalić. Prenijela je i upozorenja ekonomista da Hrvatskoj, ako se nastave postojeći trendovi, prijeti scenarij bankrota.

Dalić najavljuje da će, "kad HDZ preuzme vlast, jedan od prvih poteza biti promjena slike koju o Hrvatskoj imaju investitori". Otkrila je i da je već napisan paket zakona u kojemu je i zakon o uklanjanju prepreka investiranju, kao i zakon o plaćama državnih i javnih službenika u kojem će ključan kriterij za napredovanje biti stručnost i kvaliteta.

Potvrdno je odgovorila na pitanje može li se u uvjetima smanjenja deficita potaknuti rast i zapošljavanje. To je moguće, ali to zahtjeva duboke, opsežne i iskrene reforme, poručila je Dalić.

Kako u idućih desetak godina materijalizirati "fenomenalan" geostrateški položaj države, odnosno koja ulaganja HDZ planira u infrastrukturu i kako kani koristiti EU fondove, govorio je Domagoj Ivan Milošević, HDZ-ov saborski zastupnik.

Ključnim označava projekt Luka Rijeka, odnosno koncept nove luke na otoku Krku, "mediteranski Hong Kong" čija se ukupna investicija kreće oko milijardu eura, nosi oko tisuću radnih mjesta, a interes za taj projekt postoji.

Milošević pritom naglašava važnost projekta nizinske pruge, 'teškog ' 4,6 milijardi eura i 78 tisuća novih radnih mjesta.

Spominje i dva manja, ali vrlo bitna projekta - željezničkog tunela Učka i krapinske pruge između Maribora i Zagreba, potom koridor X, odnosno RH 1 koji bi spajao Zagreb i Vukovar, odnosno srednju Europu i Tursku, investiciju vrijednu oko 1,2 milijarde eura sa 17.500 novih radnih mjesta.

Milošević ističe i projekte kanal Dunav-Sava, luka Zadar (Gaženica), luka Split. Za projekt luke Gaženica kaže da ga je aktualna vlast zaustavila iz nepoznatih razloga iako je osigurano njegovo financiranje.

HDZ će od aktualne vlasti tražiti da ove projekte uvrsti u hrvatske strateške dokumente, a ako to odbije, HDZ će razmisliti o izradi alternativnog strateškog plana, poručio je Milošević.

Višenamjenski kanal Dunav-Sava, dug 61,4 kilometra, gradio bi se u četiri faze, projekt je vrijedan 800 milijuna eura, otvorio bi od dvije do tri tisuće radnih mjesta, a realizirao bi se u pet do sedam godina, precizirao je Krunoslav Zmaić s osječkog Poljoprivrednog fakulteta.

Njegovom izgradnjom omogućilo bi se navodnjavanje 33 tisuće hektara poljoprivrednog i 36 tisuća hektara šumskog zemljišta, financirao bi se kroz EU fondove i preko strateških partnera. Projekt navodnjavanja podrazumijeva izgradnju 40 sustava za navodnjavanje do 2020. i povećanje navodnjavanih površina sa sadašnjih 1,8 na oko osam posto.

Ta dva projekta važna su jer sve europske zemlje navodnjavaju oko 20 posto poljoprivrednih površina, a Hrvatska tek 1,8 posto, rekao je Zmaić.