Novi problemi za Merkel: Finska ima 100 razloga za napuštanje eurozone i samo jedan za ostanak u njoj
Foto: AFP
BUDUĆNOST eurozone i dalje je neizvjesna. Iako je šef ECB-a Mario Draghi kazao kako će napraviti sve što mora kako bi spasio monetarnu uniju, jasno je kako se konkretna rješenja i dalje ne naziru. A problema je mnogo.
Španjolski i talijanski troškovi zaduživanja i dalje su golemi, na razini koja u pravilu zahtijeva bailout. Grčka je ponovno postala gorući problem, jer nije u mogućnosti ispuniti uvjete koje joj je postavila trojka, što znači da bi mogla ostati bez nove tranše novca iz bailout paketa i posljedično bankrotirati. A to bi, vjerojatno, značilo i izlazak iz eurozone.
Finski izlazak iz eurozone izgledniji nego izlazak Grčke
Njemačka pak i dalje želi da se rješenja traže u okviru onoga što ona smatra prihvatljivim, što znači da nema više popusta za Grčku, nema zelenog svjetla za ECB-ovo direktno kupovanje obveznica zaduženih zemalja, nema euroobveznica. Angela Merkel, koja igra ulogu "spasiteljice" eurozone, listi svih ovih problema može, čini se, dodati još jedan. A on se zove Finska.
Kako sugerira ugledni list The Economist, na temelju izjava nekih finskih političara, ali i ekonomske logike, može se zaključiti kako je finski izlazak iz eurozone izgledniji nego onaj grčki. I kada se sve stavi na papir, nitko Finskoj ne može zamjeriti ako odluči dignuti sidro.
Prošlog mjeseca je finska ministrica financija Jutta Urpilainen izazvala pomutnju kada je kazala kako " se Finska neće izlagati euru pod svaku cijenu" i da nije spreman dijeliti dugove drugih zemalja. Zatim je prije par dana ministar vanjskih poslova Erkki Tuomioja otkrio da je Finska već napravila planova za raspad eurozone. Naglasimo i kako je Finska jedina zemlja koja je zatražila kolateralu za svoje sudjelovanje u financijskom spašavanju Grčke i španjolskih banaka. U nekoliko su navrata Finci najavljivali da bi, ukoliko za spas eurozone bude nužan veliki dogovor o zajedničkom odgovaranju za dug (ne nužno u formi euroobveznica), taj dogovor mogli blokirati.
Finska ima 100 argumenata zašto bi joj bilo bolje van eurozone
Zašto? Zato što je Finska uistinu zemlja koja bi najviše mogla izgubiti udruživanjem dugova. MMF je izračunao kako će kombinirani dug zemalja eurozone dogodine doseći 91 posto njenog BDP, dok taj omjer u slučaju Finske iznosi svega 53 posto, što je najmanji omjer u eurozoni nakon Estonije i Luksemburga. Osim toga, Finska ima vrlo niske troškova zaduživanja, koji su u rangu s njemačkim, a koji bi udruživanjem duga sigurno rasli.
Nakon Japana i Italije, Finska ima najbrže staruće stanovništvo među razvijenim zemljama, zbog čega je s razlogom zabrinuta oko mogućeg povećanja duga. S obzirom na to da je i sama devedesetih doživjela bankovnu krizu, danas je Finska vrlo neprijateljski raspoložena prema konceptu bailouta.
Osim što ima najviše za izgubiti, Finska ujedno ima i najmanje koristi od ostanka u eurozoni, piše The Economist. Finske banke su vrlo malo izložene kriznoj situaciji u periferiji, za razliku od Njemačke i Francuske. I sama njena ekonomija je manje integrirana u eurozonu od ostalih zemalja sjevera. Naime, svega 31 posto finskog izvoza otpada na eurozonu. Pet od sedam najvećih izvoznih tržišta Finske su van eurozone. Finci najviše posluju sa Švedskom, Norveškom i Rusijom - zemljama koje trenutno u ekonomskom pogledu stoje puno bolje od eurozone. Dok su Finci "zapeli" u mreži zajedno s Grčkom, Portugalom i Španjolskom, ne mogu ne vidjeti da ekonomije njihovih susjeda koji ne koriste euro sustavno jačaju.
Ima i jedan argument zašto bi trebala ostati, a zove se Rusija
Međutim, The Economist ipak ocjenjuje kako postoje solidne šanse da Nijemci ipak na koncu uvuku Fince u sporazum o zajedničkom odgovaranju za dug, ukoliko do njega ikad dođe. A glavni faktor neće biti ekonomski, što prethodno navedeni argumenti zorno sugeriraju, već politički. Naime, istraživanja javnog mnijenja pokazuju da su Finci ipak skloni ostanku u eurozoni, ponajprije zbog straha da bi izlazak iz nje značio da će biti odgurnuti u "kandže Rusije". A toga se Finci boje više nego ičega.
Merkel više ne smije čekati
Bez obzira na tu "olakotnu okolnost", Angela Merkel bi ipak trebala oglasiti zvono na uzbunu i "bijesne Fince" tretirati kao još jedan pokazatelj da njen pomalo pristup krizi naprosto ne funkcionira. Što će Merkel duže čekati s otkrivanjem velikog dogovora (o udruživanju duga), to će šanse za raspad eurozone postajati veće. Čekanje se očito ne isplati, jer troškovi bailouta rastu, a politika štednje koju Merkel zagovara samo slabi europske ekonomije.
Hoće li se Finci moći nagovoriti na ostanak u eurozoni i ako ukupni omjer duga i BDP-a eurozone prijeđe 100 posto? Hoće li ih Merkel Finsku moći zadržati u svojim redovima čak i ako ultradesničarska stranka True Finn osvoji vlast? Hoće li Finci naprosto shvatiti kako im je lakše nositi se problemom zvanim Rusija nego problemom zvanim Grčka? Sva ta pitanja već bi sad trebala moriti Angelu Merkel, a kako vrijeme prolazi, definitivno će postati još teža.