Obljetnica pada Berlinskog zida: "Srušen je zbog nepromišljene rečenice"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: FAH
NJEMAČKA obilježava 25 godina od pada Berlinskog zida. Građani posjećuju svjetlosne instalacije postavljene duž Zida koji je jednom razdvajao Berlin na kapitalistički Zapad i komunistički Istok. 6800 svjetala postavljeno je duž 15-kilometarske rute gdje je Zid jednom prolazio.
Kancelarka Angela Merkel i berlinski gradonačelnik Klaus Wowereit položili su prijepodne ruže na ostatke zida u ulici Bernauer Strasse koja je preko noći podijelila Berlin, kada je zid iznenada podignut u kolovozu 1961. da bi spriječio masovni egzodus istočnih Nijemaca na zapad.
Održana je i ekumenska molitva u Kapeli pomirenja sagrađenoj u 'pojasu smrti' koji je dijelio dvije Njemačke.
U nedjelju navečer u zrak će biti pušteni baloni postavljeni uzduž 15 kilometara nekadašnje hladnoratovske barijere kroz središte njemačke prijestolnice.
Održana je i ekumenska molitva u Kapeli pomirenja sagrađenoj u 'pojasu smrti' koji je dijelio dvije Njemačke.
U nedjelju navečer u zrak će biti pušteni baloni postavljeni uzduž 15 kilometara nekadašnje hladnoratovske barijere kroz središte njemačke prijestolnice.
Veliki koncert prilikom obljetnice
U tome će trenutku Berlinska filharmonija izvesti Odu radosti iz Bethovenove 9. simfonije, neslužbenu himnu mira i jedinstva Europe.
U povodu velike obljetnice u Berlinu će nastupiti vodeći njemački izvođači, poput Ude Lindenberga, Fantastischena i Cluesoa.
Na koncertu na povijesnim Brandenburškim vratima nastupit će, među ostalima, zvijezda njemačke tehnoscene Paul Kalkbrenner i britanski pjevač Peter Gabriel.
U tome će trenutku Berlinska filharmonija izvesti Odu radosti iz Bethovenove 9. simfonije, neslužbenu himnu mira i jedinstva Europe.
U povodu velike obljetnice u Berlinu će nastupiti vodeći njemački izvođači, poput Ude Lindenberga, Fantastischena i Cluesoa.
Na koncertu na povijesnim Brandenburškim vratima nastupit će, među ostalima, zvijezda njemačke tehnoscene Paul Kalkbrenner i britanski pjevač Peter Gabriel.
Simbol revolucije
Rušenje zida, 9. studenog 1989., jedan je od najsnažnijih simbola revolucije koji je označio i kraj Hladnog rata.
Ne događa se često da se povijesna odluka objavi nepromišljeno, gotovo slučajno, na kraju inače dosadne i zamorne tiskovne konferencije. Ali upravo je tako istočnonjemačka komunistička vlada obznanila svijetu da će Berlinski zid, najsnažniji simbol Hladnog rata, biti otvoren nakon tri desetljeća.
Volker Warkentin, tadašnji dopisnik Reutersa iz Berlina, svjedočio je najpoznatijoj tiskovnoj konferenciji u modernoj njemačkoj povijesti, tog 9. studenoga 1989. godine. Bez ikakve pompe sazvao ju je član politbiroa partije i njezin glasnogovornik Guenter Schabowski.
"Sat vremena je klepetao o dosadnim zaključcima sa sastanka centralnog odbora komunističke partije", prisjeća se Warkentin.
Mnogi novinari već su napustili malu prostoriju bez prozora na prvom katu međunarodnog press-centra u Istočnom Berlinu. Jedni su otišli kući, a drugi do restorana u kojem je Stasi rutinski snimao strane novinare skrivenim kamerama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Novinari u čudu
Iako je mjesecima rastao pritisak na istočnonjemačku vladu da odobri "Reisefreiheit" (dozvolu za putovanje), Schabowski o tome nije imao ništa za reći sve dok ga na kraju konferencije dopisnik talijanske Anse Riccardo Ehrman nije upitao za odredbe o putovanjima. Bilo je to u 18.53 sati.
"Stoga smo... odlučili danas... da implementiramo propis koji će svakom građaninu Njemačke Demokratske Republike omogućiti da... napusti DDR na bilo kojem graničnom prijelazu", zbunjeno je govorio Schabowski.
"Izgledao je kao da jedva vjeruje vlastitim riječima i svi smo bili zaprepašteni. Što je upravo rekao??", opisao je Warkentin nevjericu među kolegama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Schabowskog su zatim pitali kad odluka stupa na snagu. "Po mojim informacijama... odmah, bez odgode", odgovorio je, listajući nervozno papire ispred sebe, uzalud tražeći dodatne informacije.
Poslije se pokazalo da odluka nije trebala doći do javnosti do idućeg jutra. I značila je da istočni Nijemci moraju uredno zatražiti vize za putovanja u za to predviđenim državnim agencijama. Jurnjava tisuća ljudi na granični prijelaz, koja je prestravila istočnonjemačke graničare na Berlinskom zidu, zadnja je stvar koju je Schabowski imao na umu.
'Wahnsinn!'
Nekoliko sekundi po završetku press konferencije, Warkentin je preskakao po tri stepenice jureći do Reutersova ureda. "Godine teškog pušenja kao da nisu smetale. Borio sam se da dođem do daha, ali uspio sam agencijskom kolegi izgovoriti rečenicu za hitnu vijest. "Istočnim Nijemcima dopušten odlazak u Zapadnu Njemačku, stupa na snagu odmah - objavio Schabowski'", ispričao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Reuters je pretekao konkurenciju za dvije minute, a četiri i pol sata poslije potpukovnik graničnih postrojbi Harald Jaeger pod pritiskom tisuća istočnih Nijemaca otvorio je prvi prijelaz kroz Berlinski zid.
"Ponoć je već bila debelo prošla kad sam poslao posljednju priču i krenuo kući", nastavlja Warkentin. "Bila je prohladna noć u studenome, a Berlinčani nisu baš srdačna vrsta ljudi, čak i kad sunce sja. Ali te večeri bili su najsretnija, najprijateljskija stvorenja na svijetu. 'Wahnsinn!' (Ludilo!) bila je riječ koju ste mogli čuti posvuda".
Warkentin kaže da nikad neće zaboraviti žmarce koji su ga prolazili kad je prošetao kroz Branderbuška vrata, koja su do te večeri, punih 28 godina, bila zarobljena na ničijoj zemlji iza Zida.
"Stvarno je bilo 'Wahnsinn'!", rekao je.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara