Foto: Hina

U PROTEKLOJ godini izmijenjeni su svi ključni zakoni u sustavu zaštite okoliša i prirode, zbog jednog od njih bivša ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy napustila je SDP, a stanovnici Slavonskog Broda tražili su rješavanje problema onečišćenja zraka iz rafinerije u Bosanskom Brodu.

Zakon o održivom gospodarenju otpadom snažno će utjecati na promjenu navika hrvatskih građana, a do polovice 2014. u većini gradova i općina u Hrvatskoj bit će uvedeni sustavi primarne selekcije otpada, ističe ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.

U 2013. sva tri ključna zakona u resoru zaštite okoliša i prirode doživjela su nova izdanja. Promjena legislative bila je rezultat prilagodbe pravilima EU, ali i potrebe za uređenjem područja koje je u Hrvatskoj kao samostalan resor počelo djelovati tek u mandatu sadašnje Vlade.

"Velika čistka"

Nakon stupanja na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom krenulo se u intenzivnu akciju "Velika čistka" kojom se sve subjekte uključene u sustav gospodarenja otpadom nastojalo potaknuti da počnu preuzimati obaveze i provoditi zakon.

Zmajlović je ocijenio da je akcija u četiri mjeseca "probudila" gradove i općine, tako da njih 140 trenutno uvodi primarnu selekciju otpada, njih 28 gradi reciklažna dvorišta, a ugovorena je i sanacija odlagališta otpada u vrijednosti od 300 milijuna kuna. Akcija će se nastaviti, a Ministarstvo nudi podršku u stručnoj pomoći i financiranju putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Zakon o zaštiti okoliša drugi je ključni zakon koji je stupio na snagu u lipnju. Donio je poboljšanja i unapređenja u sustav ishođenja okolišne dozvole, postupak procjene utjecaja na okoliš kao i mjere koje će utjecati na podizanje kvalitete studija utjecaja na okoliš.

Holy otišla zbog Zakona o zaštiti prirode

Sredinom godine stupio je na snagu i novi Zakon o zaštiti prirode. SDP-ova saborska zastupnica Mirela Holy, koja je prije Zmajlovića bila ministrica zaštite okoliša i prirode, napustila je nakon toga SDP jer nije prihvaćen njezin zahtjev da se u zakon ugradi obveza osnivanja Nacionalne parkovne agencije do 2015.

Nakon stupanja na snagu tog zakona proglašena je ekološka mreža Natura 2000 kojom su naša zaštićena područja postala dijelom europske ekološke mreže Natura 2000, najveće svjetske mreže očuvanih područja. Hrvatska ekološka mreža Natura 2000 obuhvaća 37 posto kopnenog teritorija Hrvatske i 16 posto obalnog mora, odnosno 29 posto ukupnog teritorija Hrvatske.

Ministarstvo je u 2013. pokušavalo riješiti problem onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu, koje dolazi iz rafinerije u susjednom Bosanskom Brodu. Zbog zagađenja zraka prosvjedovali su stanovnici Slavonskog Broda.

Na Zmajlovićevu inicijativu osigurana su sredstva za dodatnu mjernu postaju, postavljena je pokretna postaja, najavljen je i projekt dvaju hidrometeoroloških zavoda, Hrvatske i BiH, vrijedan 700.000 eura, a pregovori sa ruskim vlasnicima rafinerije rezultirali su promjenom energenta.

Kraj 2013. obilježilo je razrješenje ravnateljice Nacionalnog parka Plitvička jezera

Što se tiče zaštićenih područja, povećana su ulaganja u posjetiteljsku infrastrukturu, za što se koriste i sredstva iz EU, te je najavljeno unapređenje upravljanja parkovima kako bi postali generatorom razvoja područja na kojem se nalaze. S tim ciljem, upravo je aktualno pitanje Brijuna, gdje se davanjem u koncesiju turističkih kapaciteta na Velikom Brijunu želi usmjeriti Brijune u svjetski turistički vrh.

Kraj 2013. obilježilo je razrješenje ravnateljice Nacionalnog parka Plitvička jezera Lidije Bertović zbog lošeg vođenja te javne ustanove, višekratnog kršenja Statuta i pravilnika i Zakona o javnoj nabavi.

Zmajlović se u 2013. zahvalio na radu i direktoru Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dinku Poliću, a novim direktorom Fonda Vlada je imenovala Svena Müllera.

Također je najavljeno da će se Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Agencija za zaštitu okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uskoro preseliti u zajednički prostor od 9.400 četvornih metara u Zagreb toweru, što će godišnje stajati 4,83 milijuna kuna. Zmajlović tvrdi da će se time za 27 posto smanjiti troškovi na godišnjoj razini.