Foto: Hina

U SABORU se održao okrugli stol na temu ustavnih promjena u organizaciji HDSSB-a koji ih je krajem prošle godine neočekivano stopirao. Čula su se uglavnom već poznata stajališta, a zanimljivo da se nitko od ustavnopravnih stručnjaka nije se pojavio iako su sami pozivali na nužnost široke javne rasprave.

Iako su završetkom pravosudne priče zvane Josip Perković ustavne promjene pomalo pale u zaborav i dalje izazivaju žustre raspravu. Svi su složni da je nužan kakav takav dogovor, no HDZ-ov Davorin Mlakar ponavlja kako se sve krenulo iz krivih razloga.

"Ne zato što smo imali duboku svijest da ima puno dijelova Ustava koje treba mijenjati, već smo u ustavne promjene krenuli jer se Vlada zakopala u problemu donošenja Zakona o pravosudnoj suradnji sa zemljama EU", rekao je Mlakar.

"Kad smo već krenuli trebali smo to i završiti jer svako daljnje odugovlačenje samo je kontraproduktivno", smatra nezavisna zastupnica Jadranka Kosor.

"Da smo promijenili Ustav i da smo unijeli nezastarijevanje teških ubojstava, ne bi zasigurno bilo različite sudske prakse", smatra Kosor.

HDZ-u trn u oku i dalje je HDSSB-ov prijedlog novog teritorijalnog ustroja, odnosno uvođenje novih jedinica regionalne samouprave - regija.

"A da se ništa ne govori o tome da vi ustvari namjeravate želite brisati ili spajati županije", rekao je Mlakar.

"Ljudi, pa to smo slušali od svih političkih opcija kako treba racionalizirati i time omogućiti brži i ravnomjerniji razvoj. Hoće li se nešto zvati regija ili županija o tom-potom", odgovorio je HDSSB-ov Vladimir Šišljagić.

Što tiče promjene referendumskih pravila, ministar uprave Arsen Bauk trenutni prijedlog kada bi on bio uspješan drži dobrim.

"Prihvatljivije je da bude klauzula prihvaćenosti, dakle onoliko ljudi koliko mora glasati za, a koliko će to biti to je sada stvar da se dogovori", rekao je Bauk.

Odvjetnici Višnji Drenški-Lasan nejasno je određeno o kojim se pitanjima može, odnosno ne može odlučivati na referendumu.

"Ne vidim ni u kojoj proceduri ni tko će odlučivati što može biti referendumsko pitanje", kaže Drenški-Lasan.

Oni koji su najviše zazivali široku javnu raspravu, ustavnopravni stručnjaci, iako pozvani nisu se pojavili uz obrazloženje kako ne žele sudjelovati na stranačkom skupu, kojim se današnji događaj na kojem su sudjelovali i predstavnici civilnih udruga teško može okarakterizirati.