Foto: Vlada.hr

DO KRAJA veljače trebala bi se donijeti politička odluka o master planu bolnica, najavila je to potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić predstavljajući reformske i druge mjere fiskalne konsolidacije za razdoblje od 2014 do 2016. Milanka Opačić uvjerava ovog puta master plan bolnica prijeći će iz riječi u djela…

"Oni koji pitaju zašto reforme nisu prije, morali bi pitati zašto reforme u sustavu nisu napravljene prije deset godina jer su građani platili dva master plana. Možemo svi plaćati konzultante, ali negdje treba stati. Stalno dajemo novce poreznih obveznika, a onda se ništa ne napravi", rekla je Opačić.

Uz niz mjera istaknula je reorganizaciju pravosudnog sustava kojom će se utvrditi nova mreža sudova.

"Reforma u kojoj će se ići prvenstveno na bolju organizaciju rada sudova, najravnomjernije opterećenje sudova i brže rješavanje predmeta. Mi dosta novca trošimo zbog toga što imamo nerazumno dugo sudovanje. Na ovaj način bi se puno bolje opteretili postojeći suci i na taj način bi se doprinijelo tome da građani što prije dobiju sudsku presudu, a ne da čekaju 20 ili 25 godina."

Govoreći o sustavu centralnog obračuna plaća Opačić je rekla da se u njemu trenutno nalazi 59.188 zaposlenih iz 84 institucije. Trebalo bi se uskoro priključiti još 388 institucija, iz sektora socijalne skrbi i pravosuđa, a u završnoj fazi u rujnu u sustav će ući, uvjerava Opačić, sve institucije javnog sektora. Na pitanje zašto kasni se kasni sa centralnim obračunom plaća, potpredsjednica Vlade istaknula je da je kriv neuređeni sustav.

"Negdje čak nedostaju koeficijenti, negdje se isplaćivala plaća ni sami ne znate kako. To je nered, a mi u hodu to ispravljamo. U ministarstvima nismo imali toliko puno problema, koliko je bilo problema u 5 KBC-ova gdje se jedan zahvat plaćao po jednoj cijeni u Zagrebu, a po drugoj u Split. E pa sad vi to stavite u COP."

Milanović: Niti jedna sredina neće ostati bez bolnice koju trenutno ima

"Master plan bolnica značit će bolju i učinkovitiju i dostupniju zdravstvenu zaštitu", rekao je ministar zdravlja Rajko Ostojić uoči sjednice Vlade. Promjene se očekuju tijekom iduće godine, a racionalizacija će donijeti uštedu od 400 milijuna kuna godišnje.

"Sve smo to posložili vrlo, vrlo logično. Ove godine smo praktički u svim županijama otvorili objedinjene hitne bolničke prijeme kao uvjet bolje, dostupnije i kvalitetnije zdravstvene zaštite. Išli smo u pripajanje ovih sedam bolnica i sada u master plan", rekao je Ostojić te dodao kako će se najveći dio uobičajene zdravstvene zaštite obavljati kod liječnika opće prakse, a mreža bolnica će se reorganizirati.

"Bolnice se neće zatvarati, neke su se već pripojile, one će se funkcionalno povezati. Smanjit će se broj djelatnosti s čime smo već počeli jer su novi pravilnici o unutarnjem ustroju stupili na snagu prije 15-20 dana. Ukinuli smo sve odsjeke, povisili broj kreveta po odjelima, tako da tjednima i mjesecima radimo ciljanu, logičnu pripremu i pretpripremu za master plan bolnica."

Na master plan bolnica na početku sjednice Vlade osvrnuo se i premijer Zoran Miilanović.

"Analize se rade i sve ide za time da se kvaliteta usluge zadrži ili povisi, da se upravljanje olakša i da se određene funkcije objedine. To znači da nijedna sredina neće ostati bez bolnice koju trenutno ima. Jedino će možda ta bolnica ostati bez ploče koja je trenutno na njoj. Ako je to nekome toliko važno, i to mogu shvatiti, doduše teško to mogu shvatiti, ali ako se potrudim mogu", izjavio je Milanović.

Osvrnuo se premijer i na medijske napise o ukidanju i objedinjavanju bolnica.

"Vukovarska i kninska bolnica su bolnice od posebnog statusa, a ako hoćete pijeteta, bez ironije, i neće biti dirane u svom statusu, a kamoli ukidane kao bolnice. U stvari, neće biti ukidanja, nego objedinjavanja. To je već krenulo i to mora krenuti jer ovo više financijski ne možemo izdržati, a ni usluga nije kvalitetna", kaže Milanović.

Smanjenjem parafiskalnih nameta gospodarstvu ostalo 375 milijuna kuna

Reforma mirovinskog sustava, ukidanje i smanjenje parafiskalnih nameta kojima je gospodarstvu ostalo oko 375 milijuna kuna, legalizacija bespravno sagrađenih objekata, neke su od kratkoročnih Vladinih mjera iz ove godine, čijim se učincima danas pohvalila potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić.

Najavila je i devet dugoročnih reformskih mjera kojima je cilj smanjiti proračunski deficit i (javni) dug - među njima su reorganizacija pravosudnog sustava, masterplan bolnica, uspostava optimalne mreže škola, reforma socijalnog ugovaranja i dr.

Planirane reforme izraz su Vladine svijesti da se stvari moraju mijenjati, ali i kako bi Europskoj uniji pokazali kojim smjerom Hrvatska ide i što kani raditi, rekal je Opačić na konferenciji za novinare.

Potpredsjednica Vlade preduhitrila je moguća pitanja zašto Vlada tek sada ide s takvim reformama ustvrdivši da su "zatekli potpuno nesređen sustav", a bez prethodne konsolidacije sve bi se urušilo.

Priznala je da sustav Centralnog obračuna plaća (COP) kasni zbog neuređenosti sustava koji se u njega trebaju uključiti. Sustavom COP-a, zaključno s isplatom plaća za studeni, obuhvaćeno je oko 60.000 zaposlenih u 84 institucije, što je oko 30 posto.

U siječnju u COP treba ući MUP, potom zaposleni u zdravstvu i školstvu, dok se na jesen predviđa uključivanje institucija iz kulture i zaštite okoliša, te raznih agencija.

Ove godine reformiran je mirovinski sustav, smanjene su tzv. povlaštene mirovine, krenulo se u reorganizaciju državnih institucija, primjerice carinske i porezne uprave, unutarnjih poslova, ustanova socijalne skrbi, transformiran je državni inspektorat.

Uveden je nadzor nad novim zapošljavanjem u državnim i javnim službama, odlučeno da nema novog zapošljavanja bez odobrenja ministra, podsjeća Opačić.

U ovoj godini ukinuta su ili smanjena 52 parafiskalna nameta ukupne vrijednosti 375 milijuna kuna, uspostavljen je registar nameta, navela je Opačić i najavila da će se smanjivanje nameta nastaviti i u idućoj godini.

Krenulo se s legalizacijom bespravno izgrađenih objekata, što je posao koji treba završiti u iduće dvije godine. U Vladi procjenjuju da će učinak tog posla na državni proračun u idućih pet godina biti oko 1,2 milijarde kuna.

Do kraja veljače donijet će se masterplan bolnica, najavila je Opačić navodeći da će se tada vidjeti mreža bolnica i građanima reći gdje će i koju uslugu moći dobiti.

Masterplan bolnica jedna je od devet dugoročnih reformskih mjera za razdoblje do 2016. godine - te mjere uključuju i uspostavu sustava "optimalne" mreže osnovnih i srednjih škola te outsourcing, odnosno izdvajanja sporednih usluga poput čišćenja i pranja, dostave i slično iz osnovnih djelatnosti.

Opačić je potrebu za outsourcingom ilustrirala primjerom školstva gdje radi oko 85.000 ljudi, od čega se oko 16.000 bavi "sporednim" uslugama.

Nastavit će se objedinjavanje javne nabave u kojoj se godišnje "okrene" oko 20 milijardi proračunskih kuna. Europska iskustva govore da se na taj način može uštedjeti oko 10 posto sredstava, a iskustva pojedinih hrvatskih ministarstava su da ušteda može ići i do 20 posto, rekla je ministrica. Uz europsku uštedu, Hrvatskoj bi to godišnje donijelo dvije milijarde kuna.

S obzirom da je procedurom prekomjernog deficita predviđeno da se u 2014. uštedi oko 3,5 milijardi kuna, novinari su pitali gdje se će se naći razlika.

Opačić odgovara da to treba vidjeti s ministrom financija te da je već u siječnju moguće očekivati rebalans proračuna.

Bolja organizacija rada sudova, brže rješavanje predmeta, specijalizacija sudaca i državnih odvjetnika mjere su na koje se oslanja reorganizacija pravosudnog sustava.

Jedinstveni novčarski centar planira se uspostaviti u tri faze, s ciljem da se građanima iz jednog mjesta isplaćuju naknade. Prva faza provest će se u rujnu isplatom zajamčene minimalne naknade.