Foto: Hina

IZDAŠNI sustavi socijalne skrbi i zaštite ne stvaraju kulturu ovisnosti, već ljude potiču da pronađu posao, sugerira danas objavljena paneuropska studija. 

Istraživanje temeljeno na odgovorima ljudi iz 18 europskih zemalja ukazuje da novac utrošen na socijalnu zaštitu ima pozitivan utjecaj na želju da se pronađe posao.

Sociolozi Kjetil van der Wel i Knut Halvorsen su proučili odgovore na pitanje: "Biste li uživali u traženju plaćenog posla čak i kad ne bi trebali novac?" usporedivši ih sa iznosima koje pojedine nacije izdvajaju za socijalna davanja.

Norveški istraživači sa Sveučilišta Oslo i Akershus, kažu da je uočena jasna korelacija. Nacije koje više odvajaju za nezaposlene i investiraju u programe za zapošljavanje, imaju veći broj ljudi spremnih da potraže posao bez obzira je li im on nužan.

Tako je na navedeno pitanje potvrdno odgovorilo gotovo 80 posto Norvežana, čiji je sustav socijalne zaštite najizdašniji od 18 zemalja čiji su stanovnici sudjelovali u istraživanju. S druge strane, Estonija, čija je socijalna skrb ponajmanje velikodušna, broji tek 40 posto ljudi koji bi uživali u pronalasku zaposlenja čak i kad za to ne bi bilo potrebe.

"Velik broj učenjaka i komentatora izražava strah da velikodušna socijalna davanja prijete održivosti socijalne države jer narušavaju radne norme, umanjuju motivaciju za traženje posla i potiču kulturu ovisnosti (o državi). Ovo istraživanje zaključuje da postoji malo znakova da su grupe s tradicionalno slabim vezama prema tržištu rada slabije motivirane ukoliko rade i žive u velikodušnim i aktivnim socijalnim državama." 

"Gledište da su velike socijalne države povezane s raširenom kulturom ovisnosti, ili na drugi način utječu na motivaciju za traženje zaposlenja dobiva malo podrške".

"Upravo suprotno, predanost zapošljavanju je puno veća među grupama unutar većih socijalnih država," zaključuju autori istraživanja koje je objavila Britanska udruga sociologa.