Foto: FAH

PREDSTOJEĆI parlamentarni izbori u Ukrajini važni su za političku stabilnost i budućnost zemlje jer bi prvi 'postmajdanski' parlament mogao omogućiti mirnu reintegraciju okupiranih istočnih područja i nastavak reformskog procesa, izjavio je u utorak hrvatski eurozastupnik Andrej Plenković koji od Hrvatske očekuje da što prije uputi u proceduru u Hrvatski sabor prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Ukrajine i na taj način pomogne Kijevu na europskom putu.

Plenković (HDZ) je prije dva tjedna izabran za voditelja promatračkog izaslanstva Europskog parlamenta na parlamentarnim izborima u Ukrajini 26. listopada, a cilj misije je utvrditi kako su provedeni izbori koji bi trebali biti u skladu s najvišim demokratskim i međunarodno priznatim standardima.

Prilika za mirnu reintegraciju

"Ovi su izbori bitni za političku stabilnost i budućnost Ukrajine. Biti će to prva postmajdanska Vrhovna Rada koja će imati za cilji omogućiti, ja se nadam, mirnim putem reintegraciju trenutno nedostupnih teritorija na istoku zemlje i, naravno, nastaviti ključan reformski proces koji podrazumijeva provođenje europske agende Ukrajine kroz provedbu Sporazuma o pridruživanju", rekao je Plenković u telefonskom razgovoru za Hinu.

Smatra da je Ukrajini na njezinom europskom putu nužna snažna potpora svake članice Unije pa tako i Hrvatske, te je pozvao hrvatsku vladu da što brže uputi u proceduru u Sabor prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine.

Hrvatska treba hitno podržati ukrajinsko pridruživanje EU-u

"Ono što je jako bitno je da hrvatska vlada što brže uputi u proceduru u Hrvatski sabor prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine", rekao je Plenković i ocijenio da bi hrvatska "snažna poruka solidarnosti i potpore Ukrajini na njezinom europskom putu bio važan politički signal". Podsjetio je da je Ukrajina kao treća zemlja po redu priznala Hrvatsku nakon proglašenja neovisnosti.

"S obzirom na brojne sličnosti trenutnog stanja s onim što se događalo u Hrvatskoj 1991. kada smo imali agresiju Beograda na Hrvatsku, u ovoj situaciji očekujem puno vidljiviji i snažniji angažman i političke poruke prema Ukrajini", dodao je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu.

Neke europske zemlje to su već napravile. "Nema razloga za oklijevanje...to se može napraviti vrlo brzo, a politički signal bi bio dobar da to već bude tijekom ovog mjeseca ili u studenome", rekao je Plenković.

Izrazio je nadu da će razgovori vođeni u Milanu, gdje su i najutjecajnije članice Europske unije uz ključne lidere europskih institucija razgovarali s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom i ruskim predsjednikom Vladimirom predsjednikom Putinom te ovi očekivani dogovori o cijeni plina omogućiti dovršetak političkog procesa i reintegracije ukrajinskog teritorija, uz zakone donesene u Vrhovnoj Radi (parlementu) o amnestiji i decentralizaciji pojedinih dijelova regije Luhanska. Ne treba zaboraviti, istaknuo je, i važnost paketa antikurupcijiskih zakona koji su bitan dio ukupnog reformskog procesa.

Promatračka misija trajat će do 27. listopada

Plenković, koji je i predsjednik izaslanstva Europskog parlamenta za Ukrajinu, najavio je da će promatračka misija od 13 europskih zastupnika svoje aktivnosti u Ukrajini započeti 24. listopada, a završiti na konferenciji za novinare 27. listopada. Članovi promatračkog izaslanstva Europskog parlamenta bit će integralni dio, kao i obično, Međunarodne promatračke misije za izbore u Ukrajini pod vodstvom ureda Organizacije za europsku sigurnost i suradnju te njezina ureda za demokratske institucije i ljudska prava (OESS/ODIHR). Promatrači iz Europskog parlamenta nadgledat će izbore u sedam gradova: Kijevu, Harkivu, Lavovu, Odesi, Černihivu, Čerkasiju i Dnipropetrovsku.

Ovi se izbori kao i prethodni predsjednički izbori u svibnju, kazao je Plenković, odvijaju u posebno zahtjevnim okolnostima i uvjetima kada je riječ o dijelovima ukrajinskog teritorija Donecku i Luhansku. Objasnio je da prema informacijama s kojima raspolaže, oni neće moći biti održani kao u ostalim dijelovima Ukrajine te će ukrajinske vlasti omogućiti svojim državljanima da glasaju na izborima na način da dođu u najbliži, susjedni dio pojedinih dijelova regija i tamo obave svoju građansku dužnost.

Krimu nelegalno okupiran i anektiran

"To je jedan od načina da se u izbore uključi što veći broj ukrajinskih državljana, a ista situacija će biti i s onim državljanima Ukrajine koji žive na Krimu koji je nelegalno okupiran i anektiran te protivno međunarodnom pravu pripojen Rusiji", rekao je Plenković.

Ocijenio je da će u provođenju europske agende Ukrajine kroz provedbu Sporazuma o pridruživanju vrlo važan aspekt biti i vođenje intenzivnog dijaloga s europskim parlamentom i najavio spremnost da se prvi susret održi odmah po privremenoj primjeni Sporazuma o pridruživanju, od 1. studenoga na dalje. "Prema tome, čekamo konstituiranje Vrhovne Rade i očekujemo naše ukrajinske kolege zastupnike u Europskom parlamentu", zaključio je Plenković.

Strani analitičari slažu se da su parlamentarni izbori iznimno važni za izgradnju ukrajinske države, ali međutim, smatraju kako nije vjerojatno da će promijeniti dinamiku sukoba na istoku zemlje. Upravo suprotno, misle da će "zacementirati" trenutnu političku realnost u Donecku i Luhansku koji operiraju izvan ukrajinskih državnih struktura.