Screenshot: Youtube

U UKRAJINSKOM parlamentu formirana je nova koalicija pod nazivom "Europski izbor". Koalicija broji 250 zastupnika bivših oporbenih stranaka i frakcija, uključujući Domovinu, Slobodu, Udar, Batkivščinu, skupinu zastupnika "Ekonomski razvoj", Suverenu europsku Ukrajinu, i druge članove. Koalicija će u parlamentu imati više od obične većine (226 mjesta), ali manje od 300 potrebnih mjesta za apsolutnu većinu. Bivša vladajuća stranka, Stranka regija, najavila je da će formirati opoziciju. Prema Ustavu iz 2004., većina u parlamentu može formirati Vladu, javlja RT.

Lider Batkivščine, Arsenij Jatsenjuk, objavio je da se neće kandidirati na predsjedničkim izborima koji će se održati u svibnju.

U međuvremenu, Europska unija objavila je da Aleksandra Turčinova priznaju kao jedinog legitimnom predsjednika Ukrajine. To je politička pljuska svrgnutom Viktoru Janukoviču koji je u današnjem priopćenju objavio da se i dalje smatra predsjednikom Ukrajine.

Krimski parlament najavio je raspisivanje referenduma o statusu te autonomne ukrajinske regije. Ispred zgrade parlamenta je oko 400 prosvjednika koji traže raspisivanje referenduma. Maskiranim muškarcima koji su upali u parlament pridružilo se i 15-tak krimskih zastupnika uključujući šefa parlamenta Vladimira Konstantinova.

Maskirani muškarci u Kijevu pokušavaju doći do arhive Ministarstva pravosuđa, ali je ministarstvo potvrdilo da je situacija pod kontrolom.

Jacenjuk novi predsjednik ukrajinske vlade

Ukrajinski parlament u četvrtak je pristao da zemlju vodi koalicijska vlada na čelu s bivšim ministrom gospodarstva Arsenijem Jacenjukom, koji je odmah upozorio da je zemlja na rubu ekonomskog i političkog kolapsa te da Ukrajina mora ostati ujedinjena, cjelovita zemlja, prenosi Reuters.

"Naša je zemlja na ivici ekonomskog i političkog kolapsa", kazao je Jacenjuk u parlamentu nakon svog imenovanja. Upozorio je da je Ukrajina suočena s prijetnjama teritorijalnom integritetu, iako vjeruje da Rusija neće intervenirati u unutarnje stvari Ukrajine. Obećao je da će nastaviti s procesom europske integracije.

"Tražimo od ruskih partnera da poštuju svoje obveze. Vjerujemo da Rusija nikada neće intervenirati u unutarnje stvari Ukrajine te da će se suzdržati od poteza u cilju podjele naše zemlje", kazao je Jacenjuk.

Poručio je da je odlučan da Ukrajina ostane ujedinjena i cjelovita.

"Kaznit ćemo sve one koji se opredijele za separatizam u Ukrajini svim pravnim i ustavnim sredstvima", poručio je. Također je kazao da će vlada morati donijeti nepopularne mjere kako bi vodila zemlju kroz ekonomsku krizu.

"Nema drugog načina nego posegnuti za nepopularnim mjerama", rekao je novoimenovani ukrajinski premijer. Prema njegovim riječima, ključno je osigurati zajam Međunarodnog monetarnog fonda kako bi se stabilizirao tečaj nacionalne valute, hrivnje, koja je zabilježila reklordan pad uslijed bojazni da je središnja banka "osakaćena" smanjivanjem novčanih rezervi.

"Moramo smjesta potpisati sporazum s MMF-om. Čim se on potpiše doći će novac u naše rezerve te ćemo moći stabilizirati valutni tečaj", kazao je novi šef ukrajinske vlade. Također je istaknuo da je u posljednje tri godine iz financijskog sustava Ukrajine otišlo oko 70 milijardi dolara koji se sada nalaze na offshore računima.

Oglasio se Viktor Janukovič

Svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič priopćio je u četvrtak da je i dalje legitimni predsjednik Ukrajine i da je zatražio Rusiju da mu jamči osobnu sigurnost, što je i prihvaćeno, prenose ruske novinske agencije.

"Ja, Viktor Fedrovič Janukovič, obraćam se narodu Ukrajine. Smatram se zakonitim čelnikom ukrajinske države, izabran na temelju volje naroda", poručio je, kako ga prenosi Itar-Tass.

"Ne mogu ostati indiferentan na tragične događaje u mojoj domovini. Smatram da sporazum o rješavanju ukrajinske krize, potpisan 21. veljače, koji sam potpisao s oporbenim čelnicima, nije ispunjen. Na ulicama vlada ekstremizam. Mojim pristašama i meni se fizički prijeti", kaže Janukovič.

Janukovič dodaje kako je zatražio da mu ruske vlaste zajamče sigurnost zbog prijetnji ukrajinskih ekstremista. U nastavku poruke naglašava kako odluke parlamenta nisu legitimne jer sjednicama nisu nazočili mnogi članovi Stranke regija i drugih stranaka. "Članovi Stranke regija boje se za svoju sigurnost, neki su izloženi fizičkom nasilju i bili su prisiljeni napustiti Ukrajinu".

Svrgnuti predsjednik poručuje kako je jasno da stanovništvo na jugu i jugoistoku zemlje neće prihvatiti bezakonje kakvo dolazi kada ministre bira svjetina na trgu. "Pozivam da se smjesta obnovi ustavni poredak", naglašava Janukovič.

U priopćenju, koje još nema neovisnu potvrdu, ne navodi se gdje se Janukovič nalazi. Pojedini ruski mediji javili su, pozivajući se na službene izvore, da je u neimenovanom lječilištu nedaleko od Moskve.

Agencija Interfax je objavila da je Janukoviču odobren zahtjev za zaštitom na ruskom teritoriju. "U svezi s apelom predsjednika Janukoviča da mu se jamči osobna sigurnost, mogu objaviti da je zahtjev odobren na teritoriju Ruske Federacije", kazao je agenciji neimenovani ruski izvor.

Janukovič je pobjegao iz Kijeva u petak. Pošto je dvaput zaustavljen u pokušaju prelaska ukrajinske granice zračnim putem, posljednji je put viđen u nedjelju na Krimu. Ukrajinske su vlasti za njim raspisale tjeralicu zbog zločina protiv civila na Majdanu.

Kijev upozorio Moskvu na agresiju

Vlasti u Kijevu poručile su u četvrtak da će svaki pokret ruske vojske izvan granica baze Crnomorske flote u Sevastopolju na poluotoku Krimu smatrati činom agresije, javljaju agencije.

Ukrajinske snage sigurnosti okružile su zgrade kako bi se izbjeglo "krvoproliće", kazao je ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov, nazvavši počinitelje "provokatorima".

"Poduzete su mjere kako ova akcija ekstremista ne bi dovela do eskalacije i oružanog sukoba", rekao je Avakov.

Ukrajinski privremeni predsjednik Oleksander Turčinov upozorio je u četvrtak da će svaki pokret ruske vojske izvan granica baze Crnomorske flote u Sevastopolju smatrati činom agresije, nedugo pošto je stigla vijest da su zauzete zgrade krimske regionalne vlade i parlamenta.

"Govorim vojnom čelništvu ruske Crnomorske flote... Svaki vojni pokret, pogotovo s oružjem, izvan granica baze smatrat ćemo vojnom agresijom", kazao je Turčinov, koji obnaša i dužnost vrhovnog zapovjednika ukrajinske vojske. Ruski diplomatski predstavnik u Kijevu pozvan je u ministarstvo vanjskih poslova kako bi mu se uručila ista poruka.

Po međudržavnom sporazumu, ruska Crnomorska flota bit će smještena u Sevastopolju do 2042. godine.

Turčinov je također pozvao građane na smirivanje situacije na Krimu. Posljednji podaci govore da je u sukobima na Krimu ozlijeđeno 35 osoba.

Naoružani muškarci zauzeli su u četvrtak ujutro zgrade regionalne vlade i parlamenta u Simferopolu, glavnom gradu ukrajinskog poluotoka Krima gdje su se dan ranije sukobili proruski separatisti i pristaše novih ukrajinskih čelnika, objavile su agencije.

Zasad nije jasno tko je zauzeo zgrade lokalnih vlasti u Simferopolu, ali novinari s mjesta događaja javljaju da se iznad obje zgrade viju ruske zastave, te da su ulazna vrata blokirana iznutra.

Zgradu krimskog parlamenta zauzela je nepoznata naoružana skupina koja sebe naziva "Samoobrana stanovnika Krima koji govor ruski". Rekli su da će u zgradu pustiti samo legitimne zastupnike i predsjednika parlamenta.

Agencija Interfax javila je, pozivajući se na očevice, da se u zgradama nalazi oko 60 ljudi i da su mnogi od njih naoružani. Agencija dodaje da u akciji zauzimanju zgrada u četvrtak rano ujutro nitko nije ozlijeđen.

Mediji su citirali lokalnog čelnika tatarske zajednice Refata Čubarova koji je na Facebooku napisao: "Rečeno mi je da su zgrade parlamenta i vijeća ministara zauzeli muškarci u odorama koje nemaju neka poznata obilježja".

"Oni zasad nisu istaknuli nikakve zahtjeve", rekao je Čubarov.

Stotinjak pripadnika policijskih snaga nalazi se ispred parlamenta. Ulice oko parlamenta uglavnom su prazne a na njima se mogu vidjeti samo prolaznici koji idu na posao.

Rusija će braniti prava svojih sunarodnjaka na Krimu, poručilo je u međuvremenu ministarstvo vanjskih poslova u Moskvi. "Branit ćemo ih u međunarodnoj areni i reagirati odlučno i bez kompromisa kada se ta prava krše", navodi ministarstvo.

U srijedu su se ispred zgrade parlamenta u Simferopolu sukobili pripadnici etničke skupine Tatara koji podupiru nove ukrajinske čelnike i proruski prosvjednici.

Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič svrgnut je u subotu nakon tromjesečnih oporbenih prosvjeda u glavnom gradu Kijevu. On se trenutno nalazi u bijegu, a nove vlasti traže ga pod optužbom za ubojstvo oko 100 ljudi tijekom prosvjeda.

Nitko ne zna gdje se Janukovič skriva. Šef Odbora za vanjske poslove Vijeća Ruske Federacije, Mihail Margelov, izjavio je da Viktor Janukovič nije u Rusiji, piše Kyiv Post te dodaje kako vjeruje da mu država neće ponuditi azil.

Ruske novine dan ranije pisale su da se Janukovič nalazi u kliničkom sanatoriju Barvikha, lječilištu u vlasništvu Ruskog ureda za predsjedničke poslove. Nitko ne zna ni gdje se nalazi Janukovičeva obitelj.

Opasnost od separatizma

Krim je bio u sastavu Rusije do 1954., kada je odlukom Nikite Hruščova predan Ukrajini. Po posljednjem popisu, na Krimu živi 58 posto Rusa, 24 posto Ukrajinaca i 12 posto Tatara.

To je jedini dio Ukrajine u kojem etnički Rusi čine većinu stanovništva. Pošto je Krim postao posljednje uporište protivnika novog političkog poretka u Ukrajini, novi ukrajinski čelnici upozorili su na opasnost od separatizma na tom poluotoku koji je s maticom povezan samo uskim kopnenim mostom.

U Sevastopolu na Krimu stacionirana je ruska Crnomorska flota. Pošto je Krim postao posljednje uporište protivnika novog političkog poretka u Ukrajini, novi ukrajinski čelnici upozorili su na opasnost od separatizma na tom poluotoku koji je s maticom povezan samo uskim kopnenim mostom.

Tatari, turkofona etnička skupina, bili su žrtve staljinističkih represija zbog navodne suradnje s nacističkom Njemačkom te su tijekom i nakon Drugog svjetskog rata masovno deportirani u sovjetsku središnju Aziju.

Deseci tisuća Tatara vratili su se u svoju domovinu Ukrajinu pošto je ona postala nezavisna zemlja nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Krim je jedina ukrajinska regija s ruskom većinom, premda mnogi Ukrajinci u istočnim regijama, koje su uglavnom podupirale Janukoviča, govore ruski kao materinji jezik.

Kličko traži od Moskve da ne daje azil Janukoviču

Jedan od vođa oporbe u Ukrajini i kandidat na prijevremenim predsjedničkim izborima Vitalij Kličko upozorio je Moskvu da ne daje azil svrgnutom predsjedniku Viktoru Janukoviču, u intervjuu koji je dao njemačkom dnevnom listu Bild od četvrtka.

"U ovom trenutku, sve se vrti oko pitanja kako će se Rusija odnositi prema Janukoviču", rekao je Kličko, kazavši kako može "samo upozoriti ruskog predsjednika" da ne prima Janukoviča kako ne bi dao "zaštitu krvavom diktatoru. Janukovič za svoja djela treba odgovarati pred ukrajinskim sudom", kaže bivši boksački prvak.

Po njemu, Janukovič bi se mogao nalaziti na Krimu.

U srijedu, Ukrajina je zatražila međunarodni uhidbeni nalog za Janukoviča, koji se u Ukrajini traži zbog masovnih ubojstava.

Na pitanje strahuje li od vojne intervencije Rusije, Kličko je odgovorio: "Ne mogu zamisliti da bi se to dogodilo, jer ni jedna strana ne želi da dođe do takve eskalacije stanja".

"Pratimo sa zabrinutošću reakcije Rusije jer tamo neki mediji pokušavaju predstaviti ukrajinsku situaciju kao državni udar koji su izvršili radikalni prosvjednici. To je jednostavno netočno. Na istoku naše zemlje, Rusija trenutno želi imati snažan utjecaj. Moramo biti posebno oprezni", upozorio je Kličko.

On je također ponovio pozive upućene Europskoj uniji da pomogne Ukrajini da izađe iz krize. "EU igra vrlo važnu ulogu", rekao je Kličko, dodajući da bi bilo poželjno da EU bude posrednik.

"Ruska intervencija u Ukrajini nije izgledna"

Gruzijski ministar obrane, zemlje koja je 2008. vodila kratki rat s Rusijom, izrazio je u četvrtak zabrinutost zbog odluke Moskve da svoje snage na zapadu zemlje stavi u stanje visoke pripravnosti, ali smatra da ruska vojna intervencija u Ukrajini nije izgledna.

"Rusija je zauzela skoro 20 posto teritorija Gruzije i njezina vojna agresija 2008. je prošla, ali ruska vojna intervencija u Ukrajini nije izgledni scenarij", kazao je Irakli Alasania. Ruski predsjednik Vladimir Putin je u srijedu naredio da 150.000 vojnika bude spremno za vojne vježbe u blizini Ukrajine.

Gruzijski ministar je također kazao da je rat u Griziji pokazao da je ruska vojna spremnost niža od očekivane.

"Oni to znaju i znaju da to zna i NATO. Stoga mislim da je prijetnja upotrebom vojne sile blef. Intervencija se neće dogoditi", uvjeren je Alasania. Smatra da Ukrajina i Zapad moraju Rusiji omogućiti da se iz ukrajinske krize povuče "čista obraza" te da bi Zapad trebao uskočiti s izdašnim paketom pomoći za Ukrajinu.

Švicarska zamrzava Janukovičevu imovinu

Švicarska je donijela odluku o zamrzavanju imovine svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča koja bi se mogla nalaziti u Švicarskoj, objavilo je u četvrtak švicarsko ministarstvo vanjskih poslova.

"Vlada je donijela tu odluku u srijedu", rekao je glasnogovornik ministarstva.

Po ministarstvu, banke moraju provjeriti ukrajinsku imovinu u Švicarskoj.

Švicarska je također odlučila zabraniti izvoz oružja i ratnog materijala u Ukrajinu.

Stariji sin svrgnutog predsjednika Aleksandar, zubar po zanimanju, osnovao je 2011. u Ženevi trgovačko društvo za trgovinu ugljenom. U tri godine stekao je bogatstvo od gotovo 500 milijuna dolara.

Rusija će surađivati sa Zapadom na rješavanju ukrajinske krize

Ruske su vlasti u četvrtak kazale da su spremne surađivati sa Zapadom na rješavanju ukrajinske krize, no da se pritom u obzir mora uzeti interes svih ukrajinskih građana te da se moraju primijeniti svi postignuti sporazumi.

Nakon zbacivanja dosadašnjeg predsjednika države Viktora Janukoviča, Rusija je nove ukrajinske čelnike optužila da krše mirovni sporazum što ga podupiru Zapadnjaci te da ne vode računa o Ukrajincima u rusofonim regijama na istoku i jugu zemlje, prenosi Reuters.

Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Aleksander Lukaševič kazao je kako su zapadne države odbacile ruski prijedlog o zajedničkim naporima u rješavanju krize "prije nego što je izmaknula kontroli". "No mi smo spremni za suradnju. Očekujemo da bude poštena i da se ne temelji na pukom sklapanju sporazuma već i na njegovoj konkretnoj primjeni. Pritom u obzir treba uzeti interese svih ukrajinskih građana", rekao je Lukaševič.

Spomenuo je i da je američki državni tajnik John Kerry u današnjem telefonskom razgovoru s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim predložio suradnju s Moskvom u rješavanju ukrajinske krize. Lavrov je istaknuo kako treba zajamčiti primjenu mirovnoga sporazuma što ga je prošli tjedan uz posredništvo EU-a sklopio Janukovič s oporbom.

Ruske vlasti danas su istaknule i kako poštuju sporazum potpisan s Ukrajinom kada je riječ o Crnomorskoj floti, a nakon upozorenja Kijeva da se ne pribjegava bilo kakvoj intervenciji, s obzirom na to da je Krim trenutačno poprište nemira.

"U ovoj iznimno zamršenoj situaciji Crnomorska flota striktno primjenjuje dogovore", stoji u priopćenju press službe ruskoga ministarstva vanjskih poslova, koje prenose ruski mediji. "Razmještaj jednoga dijela oklopnih vozila Crnomorske flote realizira se u skladu sa sporazumom i za to nije potrebno nikakvo odobrenje", kaže se u priopćenju, a prenosi AFP.

"U ovome trenutku svi brodovi obavljaju svoje uobičajene aktivnosti, a među njima su i pripreme za borbu. No to ne predstavlja nikakvu prijetnju i nema nikakvog pravnog temelja da se te aktivnosti ograniče", rekao je nešto kasnije zamjenik ruskog ministra obrane Anatolij Antonov.

Svrgnuti ukrajinski predsjednik, kako prenose ruske novinske agencije pozivajući se na izvore bliske Janukoviču, planira održati konferenciju za novinare u južnome ruskom gradu Rostovu na Donu u petak poslijepodne. Još uvijek nije poznato gdje je točno Janukovič nakon što je u subotu pobjegao iz Ukrajine.

Krimski parlament se u četvrtak izjasnio za održavanje referenduma o većoj autonomiji 25. svibnja. Glasanje će se održati iza zatvorenih vrata, s obzirom na to da je parlament od četvrtka ujutro pod kontrolom proruski orijentirane grupe naoružanih osoba. Na referendumu će biti postavljeno sljedeće pitanje: Jeste li za suverenitet Krima unutar Ukrajine?" Press služba parlamenta objavila je da se za održavanje referenduma izjasnio 61 od 64 prisutna zastupnika, a puni sastav parlamenta čini stotinu zastupnika.

Bijela kuća upozorava Rusiju da "ne provocira" u vezi s Ukrajinom

Bijela kuća upozorila je u četvrtak Rusiju da poštuje ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet te Moskvi poručila da izbjegava "provokativno" ponašanje u odnosu na krizu u toj zemlji.

"Snažno podupiremo ukrajinski teritorijalni integritet i suverenitet, a to očekujemo i od drugih zemalja", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney.

Ruski predsjednik Vladimir Putin zapovjedio je u srijedu da 150 tisuća ruskih vojnika bude spremno za vojne vježbe, a u četvrtak je Rusija i lovačke zrakoplove stavila u punu pripravnost.

"Pozorno pratimo jučer najavljene ruske vojne vježbe uz ukrajinsku granicu. Očekujemo da Rusija bude transparentna u vezi s tim aktivnostima i da izbjegava provokativne postupke", dodao je Carney.

"Poručujemo im da ne poduzmu ništa što bi se moglo pogrešno shvatiti ili voditi u zabludu u ovome osjetljivom trenutku", rekao je.

Upozorenje Bijele kuće u skladu je s upozorenjima drugih vodećih američkih dužnosnika, među ostalima i ministra obrane Chucka Hagela i državnoga tajnika Johna Kerryja. Kerry je u srijedu rekao kako bi vojna intervencija u Ukrajini bila "teška pogreška" te da SAD razmatra mogućnost davanja bankovnih jamstava u vrijednosti od milijardu dolara i dodatnu financijsku pomoć Kijevu.

Kerry: Rusi obećali da će poštovati teritorijalni integritet Ukrajine

Američki državni tajnik John Kerry u četvrtak je, nakon telefonskog razgovora sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovim rekao kako je Rusija obećala da će "poštovati teritorijalni integritet Ukrajine".

U jutrošnjem telefonskom razgovoru između dvojice ministara Lavrov je Kerryju kazao kako Moskva ne stoji iza nereda na Krimu. Također je objasnio da vojne vježbe koje se ondje vode nemaju veze sa stanjem u Ukrajini te da su bile predviđene puno ranije.

Ruski ministar vanjskih poslova ponovio je izjavu ruskoga predsjednika Vladimira Putina prema kojoj će Rusija poštovati teritorijalni integritet Ukrajine, rekao je Kerry na konferenciji za novinare održanoj zajedno s njemačkim kolegom Frankom-Walterom Steinmeierom čija je zemlja uključena u rješenje ukrajinske krize.

"Smatramo da bi svi sada trebali malo zastati i pokušati izbjeći bilo kakav oblik provokacije", rekao je američki državni tajnik. On je još u srijedu upozorio Moskvu da bi bilo kakva vojna intervencija u toj bivšoj sovjetskoj republici bila velika pogreška. "Zatražio sam od Rusije da surađuje sa SAD-om i s našim prijateljima i saveznicima kako bismo Ukrajincima pomogli u nastojanju da se ujedine, da žive u sigurnosti te da bismo pomogli ekonomiji te zemlje."