Potpisivanje ACTA-e pod velom tajne: 22 zemlje EU odrekle se slobodnog interneta
Foto: AFP
KONTROVERZNI sporazum Anti-Counterfeiting Trade Agreement (ACTA), koja za cilj ima borbu protiv kršenja autorskih prava i piratstva, jučer su u Japanu potpisale 22 članice Europske unije.
ACTA-u su već ranije potpisale SAD, Australija, Južna Koreja, Japan, Kanada i još nekoliko zemalja, a samo pet zemalja EU još uvijek to nije učinilo. Riječ je o Njemačkoj, Nizozemskoj, Estoniji, Cipru i Slovačkoj, ali se očekuje da će i one ubrzo obaviti tu proceduru.
Na prvi pogled čini se kako nema ništa sporno u ACTA-i, ali brojne udruge i aktivisti tvrde kako ona ostavlja prostor za sustavno kršenje ljudskih prava i sloboda, te još veću kontrolu interneta negoli ti podrazumijeva jednako kontroverzna SOPA. Podsjetimo, radi se o sporazumu koji nema zakonsku težinu, ali ratifikacijom ACTA-e svaka država EU na sebe prihvaća obvezu stvaranja zakonskog okvira koji će omogućiti odredbe ovog sporazuma.
Europski parlament ostavljen po strani
Ona ne mora nužno značiti cenzuru interneta i kršenje individualnih sloboda, ali u svakom slučaju vlastima ostavlja tu mogućnost. Najveći problem u vezi ACTA-e predstavlja činjenica da se čitav proces pregovora i ratifikacije odvijao pod strogim velom tajnosti i daleko od očiju nevladinih organizacija i nacionalnih parlamenta, pa čak i Europskog paralmenta koji još nije dobio priliku za raspravu o ovoj važnoj temi.
EP bi raspravu i ratifikaciju ACTA-e trebao obaviti u lipnju, nakon čega će ona dobiti zakonsku težinu u zemljama potpisnicama. Sama suština ACTA-e, ali i način na koji se njena ratifikacija vrši, izazvali su niz prosvjeda i hakerskih odmazda u Europi.
Poljaci se najoštrije suprotstavili samovolji vlastodržaca
Najoštrijim protivnicima ACTA-e pokazali su se Poljaci koji već danim prosvjeduju na ulicama većih gradova. Još jedan prosvjed najavljen je i za danas u Varšavi, a očekuje se nekoliko desetaka tisuća ljudi. Sukladno s tim, članovi "haktivističke" grupe Anonymous hakirali su stranice poljske vlade, parlamenta i premijera Tuska. Napadnute su i stranice francuske i češke vlade, irskog ministarstva pravosuđa te Europskog parlamenta.
S pobunjenim aktivistima solidarizirali su se i parlamentarni zastupnici iz redova stranke Palikot, koji se u znak protivljenja ACTA-i na sjednici stavili Guy Fawkes maske, koje su postale simbol Anonymousa. Oni nisu jedini političari koji su digli glas protiv nedemokratskih procedura vezanih u ACTA-u.
Čitav proces vezan uz ACTA-u je jedna velika šarada
Tako je francuski europarlamentarac Kader Arif, jučer podnio ostavku na mjesto izvjestitelja o ACTA-i, nazvavši ratifikaciju ovog sporazuma "šaradom". "U čitavom procesu nisu sudjelovale udruge civilnog društva, transparentnost je bila manjkava od početka pregovora, potpisivanje se stalno odgađalo bez objašnjenja, a od Europskog parlamenta su se skrivale informacije i nije se u obzir uzimalo naše mišljenje", kazao je Arif, prenosi ZDNet.
Može li slobodni internet preživjeti i ACTA-u?
Pritom je desnicu optužio za podmukle poteze kako bi se sporazum potpisao i ratificirao prije negoli javnost dobije priliku reagirati i pobuniti se. "Ovaj sporazum mogao bi imati veliki utjecaj na živote naših građana, ali se svejedno sve radi kako bi se Europski parlament držalo po strani po ovom pitanju. Ja u ovoj šaradi više neću sudjelovati", odlučan je bio Arif.
"EP nije imao nikakav utjecaj u pregovorima i ACTA-i. Samo glasanje o sporazumu nije vršenje demokracije", kazala je zastupnica Zuzana Roithova.
Nakon što je, barem zasad, preživio bitku s SOPA-om i PIPA-om, slobodni internet našao se u novoj borbi, ovaj put s ACTA-om. Zakonodavci su zasad iskoristili prednost, ali to ne znači da će dobiti i rat.