Foto: Guliver image/Getty images

PRVI potpredsjednik ukrajinske vlade Serhij Arbuzov u četvrtak je rekao da će Kijev "uskoro potpisati" sporazum o trgovini i pridruživanju s Europskom unijom no nije želio navesti datum ili krajnji rok.

Arbuzov je nakon razgovora sa Štefanom Fueleom, europskim povjerenikom za proširenje, rekao da su razgovarali o planu provedbe sporazuma od kojega je ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič odustao prošlog mjeseca i izazvao masovne prosvjede u Kijevu.

"Ukrajina će uskoro potpisati taj sporazum o pridruživanju s Europskom unijom uzimajući u obzir strateške nacionalne interese", izjavio je Arbuzov.

Arbuzov je u Bruxelles doputovao s izaslanstvom na visokoj razini tražeći milijarde eura pomoći od EU-a u zamjenu za potpisivanje sporazuma od kojega je Kijev iznenada odustao prošloga mjeseca.

Fuele je obećao više pomoći Kijevu ukoliko potpiše sporazum te da će mu pomoći da dogovori zajam od međunarodnog monetarnog fonda, ali nije dao brojke.

Nakon višesatnog razgovora s Arbuzovom Fuele je upozorio da se Ukrajini približava financijska kriza.

"Trebamo pomoći Ukrajini da brzo obnovi povjerenje ne samo svojih građana nego i međunarodnih investitora i kreditora kao stabilno i predvidljivo gospodarstvo", rekao je on novinarima.

Ukrajinski premijer je rekao u srijedu kako je zatražio od EU-a 20 milijardi eura pomoći kako bi zemlja kompenzirala troškove potpisivanja sporazuma s EU-om.

Bez oružanih snaga

Ukrajina uvjerava SAD da neće upotrijebiti oružane snage protiv prosvjednika u Kijevu, objavio je Pentagon u srijedu, nakon što je Washington izrazio zabrinutost zbog pokušaja ukrajinskih vlasti da policijskom akcijom suzbiju prosvjede u Kijevu.

Državni tajnik za obranu Chuck Hagel pozvao je svojeg ukrajinskog kolegu Pavla Lebedeva na suzdržanost i upozorio ga na potencijalnu štetu koju bi izazvao bilo kakav pokušaj vojske da prekine demonstracije, izjavio je glasnogovornik Pentagona Carl Woog. "Ministar Lebedev izjavio je da predsjednik Viktor Janukovič ne kani upotrijebiti oružanu silu protiv prosvjednika", rekao je Woog.

SAD je ranije priopćio da razmatraju sve opcije, uključujući i sankcije, zbog odluke ukrajinskih vlasti da pošalju policiju protiv prosvjednika gnjevnih zato što je Janukovič popustio pritisku Moskve i odustao od ugovora o slobodnoj trgovini s Europskom unijom.

Ukrajinske vlasti su tijekom noći poslale odrede policajaca s buldožerima da pokušaju raščistiti kijevski Trg neovisnosti, pri čemu je došlo do sukoba s prosvjednicima. No, policija nije ušla u obližnju zgradu gradskih vlasti, a do jutra se povukla s ulica.

Ashton: Janukovič će ipak potpisati sporazum

Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič ipak će potpisati sporazum o pridruživanju s Europskom unijom, kazala je u Bruxellesu Catherine Ashton.

Ashton tvrdi da joj je Janukovič obećao da će potpisati sporazum na njihovom posljednjem sastanku, ali nije precizirala kada će sporazum biti potpisan. Dodala je i da su Janukoviča najviše brinuli kratkoročni ekonomski problemi te da je to bio osnovni razlog odustajanja od potpisivanja.

Putin se ponovno "udvara" Ukrajini, za političko rješenje krize

Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovno se u četvrtak pokušao dodvoriti Ukrajini nudeći joj gospodarske koristi od priključenja carinskoj uniji s Rusijom i još dvama bivšim sovjetskim republikama.

Putin je također rekao kako računa na političko rješenje krize u Ukrajini koja je izbila zbog odluke ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča da odgodi potpisivanje trgovinskog sporazuma s EU-om i umjesto toga ojača gospodarske veze s Moskvom.

"Siguran sam da bi euroazijska integracija samo pojačala interese naših susjeda, uključujući i naše ukrajinske partnere...Nadam se da sve političke snage mogu postići dogovor u interesu ukrajinskog naroda", rekao je Putin podnoseći gosišnje izvješće o stanju nacije.

"Naš projekt integracije temelji se na jednakopravnosti i gospodarskim interesima", istaknuo je Putin referirajući se na carinsku uniju s Bjelorusijom i Kazahstanom koju ruski predsjednik želi pretvoriti u politički i trgovinski blok poznat kao Euroazijska unija.

Putin je u obraćanju zastupnicima i državnim dužnosnicima u Kremlju također rekao da Rusija ne pokušava biti supersila i "učiti druge kako treba živjeti", što se tumači kao neizravna kritika upućena Sjedinjenim Državama.

"Mi ne težimo tome da nas se naziva supersilom, što podrazumjeva ambiciju za globalnom i regionalnom hegemonijom", naglasio je Putin.

Govorio je i o gospodarskim problemima Rusije ocijenivši po prvi put da su ti problemi izazvani "iznutra", ali je i obećao da neće odustati od najavljenog povećanja plaća javnim službenicima koji je najavio kada se prošle godine vratio u Kremlj.

Njegov treći predsjednički mandat obilježen je usporavanjem gospodarskog rasta i vlada je procjenu rasta za ovu godinu smanjila na 1,4 posto.

"Budimo posve otvoreni: glavni razlozi našeg gospodarskog usporavanja su unutarnji, a ne vanjski", rekao je Putin koji je ranije za to okrivljavao teške globalne prilike.

Dodao je da je produktivnost radnika glavni uteg ruskog gospodarstva vrijednog dva trilijuna dolara i, prema podacima Svjetske banke, petog svjetskog gospodarstva po paritetu kupovne moći.

Unatoč slabljenju ekonomije, Putin je najavio da će nastaviti provoditi tzv. Svibanjske dekrete, skupinu mjera koje je najavio prilikom povratka na predsjedničku dužnost, a koje uključuju udvostručenje plaća profesorima i liječnicima do kraja šestogodišnjeg mandata na čelu države.

"Gospodarski ciklus se može mijenjati i mijenja se, ali to nije razlog za reviziju naših ciljeva", istaknuo je ruski predsjednik i dodao da povećanje plaća mora biti povezano s poboljšanjem javnih usluga.

"To znači jačanje osobne odgovornosti svakoga menadžera za rezultate", rekao je Putin.