Foto: Arhiva

PROŠLOG tjedna prihvaćen je Plan financijskog restrukturiranja Ingre čiji su dugovi premašili 1,25 milijardi kuna. Jedna od opcija za namirenje duga je prodaja Arene Zagreb.

Plan financijskog restrukturiranja Ingre je prošao zahvaljujući glasovima financijskih institucija, koje su najveći vjerovnici. Ingra najveći dug ima prema BKS Bank AG - 244.924.576,73 kune, ali puno manji nisu ni dugovi prema drugim bankama. Tako Grupi Privredne banke Zagreb Ingra duguje preko 220 milijuna kuna, Societe Generale - Splitskoj Banci nešto manje od 160 milijuna kuna, Zagrebačkoj banki oko 120 milijuna kuna, članicama grupacije Raiffeisen banke preko 100 milijuna kuna, a grupaciji Erste banke oko 40 milijuna kuna. Ingra je dužna i HBOR-u, koji potražuje nešto više od 36 milijuna kuna duga.

Predstečajni postupak pokrenut je 27. kolovoza prošle godine. Ukupan iznos utvrđenih tražbina, kako se navodi u rješenju Nagodbenog vijeća od 27. ožujka ove godine, iznosi 1.264.063.990,61 kunu. Osporeno je 213.453.037,75 kuna tražbina. U istom se rješenju navodi i kako je izvršen prijeboj utvrđenih tražbina s dospjelim protutražbinama Ingre u iznosu od 5.833.253,94 kune te preostali iznos tražbina iznosi 1.258.751.007,17 kuna.

Državi duguju preko 40 milijuna kuna

Samom Ministarstvu financija Ingra duguje 327.266,03 kuna, ali je iznos ukupnog duga prema državi i više nego deseterostruko veći pribroje li se tome razne državne institucije i tvrtke u državnom vlasništvu i suvlasništvu, te iznosi preko 40 milijuna kuna.

Tako se na popisu vjerovnika nalazi i Croatia osiguranje, kojem Ingra duguje čak 27.654.942,34 kune. Dug prema HEP-u iznosi oko 435 tisuća kuna, Hrvatske šume prijavile su 1,9 milijuna kuna tražbina, a Hrvatske vode oko 565 tisuća kuna. Među brojnim vjerovnicima iz državnog sektora je i Grad Zagreb, kojem Ingra duguje 2.491.475,16 kuna.

Zasad nije poznato koliki će točno dug država predstečajnom nagodbom otpisati Ingri, kao ni na koliki će otpis pristati ostali vjerovnici.

Sami sebi dužni preko 35 milijuna kuna

Prema podacima iz predstečajne nagodbe, Ingra duguje oko 30 milijuna kuna povezanim tvrtkama Ingra M.E. d.o.o. (4.949.204,98 kuna), Ingra - MAR d.o.o. (1.124.964,37 kuna), Ingra PRO d.o.o. (573.380,32 kune), Ingra zajednički servis d.o.o. (289.354,74 kune), Ingra - gradnja d.o.o. (160.479,91 kunu) i Lanište d.o.o. (27.811.556,74 kune).

Ingra probleme planira riješiti izdavanjem obveznica od preko 60 milijuna eura

Kako se navodi u Nacrtu predstečajne nagodbe, Ingra dio tražbina planira namiriti obveznicama koje će izdati najkasnije u roku od devet mjeseci od pravomoćnog rješenja o predstečajnoj nagodbi. Obveznice se planira izdati do maksimalnog nominalnog iznosa od 61.268.057 eura. Jedna obveznica će vrijediti 1 euro. Kamatna stopa iznosit će 4,5 posto, uz mogućnost rasta na 5,5 posto od 15. srpnja 2025. godine.

Također se navodi kako će Ingra "u slučaju prijevremenog otkupa i/ili prodaje društva Lanište d.o.o. i/ili prodaje nekretnine Arena Zagreb, iz takvog priljeva provesti iskup obveznica, u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana podmirenja svih obveza izdavatelja prema BKS Bank i obveza izdavatelja iz redovnog poslovanja".

Namirenje dugovanja planira se rješavati i založnim pravima te zajmovima koji su u Nacrtu predstečajne nagodbe navedeni kao alternativa izdavanju obveznica.

U čijim će rukama završiti Arena Zagreb?

Ingra je prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe podnijela 18. travnja prošle godine. Kao razloge za predstečajnu nagodbu, u dokumentima koje je dostavila Fini, Ingra je navela  blokadu računa, neusklađenost bilance (neusklađeni novčani tokovi projekta Arena Zagreb i obveza prema vjerovnicima) i nemogućnost osiguranja likvidnosti i postizanja dogovora vjerovnika o restrukturiranju duga. Računi Ingre bili su blokirani od svibnja 2012. godine pa sve do kraja kolovoza prošle godine kad je pokrenut predstečajni postupak, gotovo 500 dana.

Velik dio novčanih problema Ingre vezan je uz Arenu Zagreb, čija je prodaja jedan od prijedloga iz predstečajne nagodbe. Ingra je njenu izgradnju financirala kreditom austrijske banke BKS, a potom je iznajmila Gradu Zagrebu i državi. No država je kasnila s plaćanjima pa je Ingra sama morala financirati ne samo Arenu, nego i događanja u Areni. To državu nije priječilo da redovito na naplatu Ingri šalju vlastite tražbine.

Najlošija opcija za Ingru što se tiče same Arene, bila bi ta da Ingra završi u stečaju jer bi banka u tom slučaju aktivirala založno pravo i postala vlasnikom građevine, iako je velik dio kredita za nju već otplaćen, a preostali iznos je znatno manji od tržišne vrijednosti Arene Zagreb.

Problemi oko Arene Zagreb uništili i mnoge manje tvrtke

Priča o financijskim problemima vezanima uz Arenu Zagreb ne staje samo na Ingri, već su zbog neplaćenih radova propale i neke manje tvrtke, a brojne su se našle u velikim problemima. Kako navodi za Index direktor jedne takve tvrtke, koja od Ingre još uvijek pokušava naplatiti višemilijunski dug iz 2008. i 2009. godine za izvođenje radova na Areni Zagreb, mnogi vjerovnici su upravo zbog Ingre zapali u ogromne dugove: "Masa vjerovnika je ili već propala ili je pred propašću".

"Kao što je u planu navedeno, društvo Lanište d.o.o. (koje je u 100%-tnom vlasništvu društva INGRA d.d.) izdat će obveznicu koja će biti osigurana novčanim priljevima od zakupnine Zagrebačkog holdinga (odnosno, Grada Zagreba i Vlade Republike Hrvatske) za Arenu Zagreb. Vašem društvu priznat ćemo kompletnu glavnicu duga, bez otpisa i bez pretvaranja duga u vlasnički kapital, i za taj iznos ćemo Vam isporučiti predmetnu obveznicu. Obveznicom će se moći trgovati na Zagrebačkoj burzi, odmah po izdanju", uputa je koju je dobio iz Ingre, ali ni njemu, baš kao ni mnogim drugim vjerovnicima kojima Ingra duguje novac za izvršene radove nije jasnije kad će i u kojoj mjeri tim obveznicama dugove naplatiti.

Kamatu se, naime, prema predstečajnoj nagodbi mora otpisati, ali upitna je naplata i glavnice jer iako će od Ingre dobiti obveznice za cjelokupni iznos glavnice, pitanje je kako će one kotirati na burzi i hoće li njihova tržišna vrijednost biti drastično manja od nominalne. Mnogi manji vjerovnici zato u modelu prebijanja dugova obveznicama vide samo način da ih se dodatno ošteti i da im Ingra zapravo nikad ne isplati ogromni novac koji im duguje.

Znate li za slučaj propale predstečajne ili imate informacije o kriminalu u predstečajnim nagodbama šaljite nam na desk@index.hr. Garantiramo anonimnost.