Ilustracija: AFP

I U NJEMAČKOJ se događa da poslodavci kasne s plaćama, nije to čak niti rijedak slučaj, no za razliku od Hrvatske, radnici tamo imaju izbora - ne moraju doći na posao!

Pritom jedino moraju paziti da se poštuju zakoni. Ovako to ide kod njih: ako radnik ne dobije najmanje dvije mjesečne plaće mora pismeno upozoriti poslodavca da će prestati raditi ako mu ovaj ne isplati dug. Poslodavac mu zbog toga ne smije dati otkaz. Tjark Menssen iz Pravnog centra Udruge njemačkih sindikata DGB pojašnjava za Deutsche Welle da je ovo pravo mudro iskoristiti zajedno s drugim kolegama, što je i osnovna ideja sindikalnog djelovanja. Drugim riječima, svi bi zaposlenici trebali kazati: "Mi nismo spremni prihvatiti ovakav tretman i nećemo više raditi."

Menssen i njegov kolega Christoph Gussenstätter, stručnjak za radno pravo iz njemačkog koncerna SAP, upozoravaju kako je preporučljivo sve takve poteze raditi u dogovoru sa specijaliziranim odvjetnicima kako poslodavac ne bi našao "rupu" zbog koje bi mogao otpustiti radnika koji je odbio raditi. Napominju i kako bi bilo dobro uzeti u obzir je li riječ o rijetkim kašnjenjima s isplatom koja su logična i koje posloprimac može razumjeti ili se radi o učestaloj praksi, ali naglašavaju i kako zaposlenici ne bi trebali pristajati na previše ustupaka prema poslodavcima i da bi trebali dobro paziti da sve što je dogovoreno bude evidentirano "crno na bijelo".  Kako bi se to jednog dana, bude li trebalo, moglo i dokazati.

I sudstvo je brže

Deutsche Welle piše kako se radnici mogu obratiti i sudu u slučaju neisplate plaća te da slučajevi u pravilu bude riješeni u roku od tri tjedna do tri-četiri mjeseca. Naime, radnici mogu pred sudom pokrenuti takozvani "Mahnverfahren" koji je vrlo formaliziran postupak, ide brzo i posloprimac u roku od tri tjedna može dobiti ovlaštenje za sudbenu ovrhu i na taj način doći do svog novca. Radnik može odmah podnijeti i tužbu Sudu za rad, a ako se poslodavac ne brani, sudbena ovrha se može dobiti za tri tjedna. Ako pak dođe do pravog spora u kojem sud mora donijeti presudu, onda se ona u pravilu može očekivati u roku od tri do četiri mjeseca.

Menssen ipak napominje kako u Njemačkoj postoji mali broj poslodavaca koji svojim radnicima ne isplaćuju plaće ili ih žele prevariti.